23.2.10

Furtadu na Café Margozo...

Si algen ta odja sin...
"Ver uma criança a aprender a escrever a primeira língua que falou, a língua com que se comunica no dia-a-dia, seria algo encantador."

- E kel li propi ki nu debe kre. Ki nos kriansa kumesa ta aprendi skrebi ses ideia kel ten i se realidadi na Lingua ki el ta papia. Faze isu e sigi "Siensia"... Na paizis di Norti kriansas ta bai skola prende le ku skrebe ses Lingua Maternu, en primeru lugar. O es ta kumensa nun sistema di ensinu bilingi. Ka ten otu kaminhu.
Un verdadi, emusionanti i Bunitu!
"O problema é que o crioulo que se tornará oficial (no caso de se oficializar o crioulo) será o crioulo falado por metade da população de Cabo Verde, ou seja, o de Santiago."

-Naturalmenti argen di otu ilha ki ben Praia si kre manti fixi ku badiu e ten ki rabenda badiu. Nu debe tenta fala lingua di kumunidadi na punde du sta, en prumeru lugar... Ago na ta skrebe, skrita e funetiku, nu debe skrebe suma ki nu ta pensa-papia, istu e, si nu ta pensa nun falar badiu "skrebe badiu" i si nu ta papia nun falar sanpadjudu, skrebe sanpadjudu.

"Agora em vez de termos aulas só de português nas escolas, também teríamos aulas dum outro crioulo que não falamos (por mais parecido que seja) e ainda continuaríamos a comunicar entre nós em outro idioma. "

- Nos nu ta kontinua ta papia varianti di kriolu ki nu prende na kaza o ki  nu kre papia na kel spesifiku situasãu-okaziãu di konbersu. Tudu kabuverdianu nativus ta ntende tudu variantis di kriolu ki el el sta en kontatu ku el. Istu e, tud Kv ta obi i ta ntende kuze ki otu Kv sa ta fra-l. Nun konbersu kada interlokutor pode papia se varianti dialetal sen prublema i e ka ta kore risku di ka ser entendidu. Tantu mas ki ningen e ka ten nisisidadi di prende un varianti di kriolu, alen di kel di se-l pa el pode papia ku gentis ki sta fora di se kumunidadi linguistiku kriolu kv. El ta ba ta prende-l pa kontatu i pa vivensia, sen fadiga! Pa N ka fra sen el propi da konta... inseridu nun kumunidadi badiu ... ora ki bu ta da konta bu sa ta papia badiu. Na Sanbisenti, un badiu... " grinha sin N ka uvi! torna d(i)ze?"
Tanbe nu ka pode fla ma du  ka ta ten aula na un kriolu ki nu ka ta fala. Ma kumode ki du sabe isu? Si inda du ka konxe kenha ki e nos prufesor i nen kenha ke nos kulega di turma. Ora tudu nos du Sabe ma Skola ta eduka-nu nos LM. Skola ta enxina-nu le ku skrebe nos LM... faze-nu tuma konsiensia di strutura normativu di nos LM... Nxina-nu ler i pensa nos "Mundu" i torna reskrebe-l!

"A menos que se resolva oficializar 9 crioulos (ou pelo menos mais que um), não estou a ver a ver o crioulo oficializado. "
- Ben, novi "kriolu" senpri nase ofisializadu. Ki ka sta ofisializadu, inda, e un lingua kabuverdianu di tudu nos pa du nxina-prende-nxina. Le ku Skrebe na skola! Es lingua ki e pa ratadja ku stranjerus ki ta ben bisita-nu o ta ben mora ku nos ki du meste. Es Lingua Kabuverdianu e mas inpurtanti, ma di mumentu el sta interesa lebi...

"E mesmo que se decide-se oficializar mais do que um crioulo, três ou mais línguas oficiais não são demais para um pais tão pequeno!"

Nos nu ten UN LINGUA ki e di nos. I e ka Ninhun kriolu. E un "idioma ki nos tudu ta papia" i pur isu el debe ser ofisializadu. Kabuverdi e un Nasãu-Stadu ku un uniku Lingua Nasional. Un Stadu-Nasãu, indipendenti i dimokratiku, sen madjon ku ku ninhun otu.

Nos Lingua ten tamanhu di nos povu i di nos tera-kumunidadi. E ka grandi nen e ka pikinoti... el meste e ser valorizadu, so faxi!

Sem comentários:

Enviar um comentário