14.5.10

ALI PROVA ! "Língua Caboverdiana, votada à confusão e à ignorância"


Ainda não existe a "Língua Caboverdiana" para ser "votada à confusão e à ignorância". In Bianda.
tony gomes tonyg08santos@yahoo.com.br
Comentário:
Afinal , ainda não tomaste juizo na cabeça e parar de escrever bobagens "em crioulo" que mesmo tu tens dificuldade em entender....

Pedro V pedro@hotmail.com
Comentário:
Lá vem o complexado-mór tentar mais uma vez convencer-nos com o "seu" ALUPEC. Aonde é que está a ciência do alupec? Nada mais é do que uma simples "transcrição fonética" que arranjaram para o nosso crioulo. Quando questionados sobre outros crioulos que não o de Santiago, esses alupekianos acham que não há problema porque "aceitam" que cada ilha possa escrever à sua maneira. Uma bagunça total! Quer dizer: quando alguém quer escrever uma palavra em crioulo os alupejianos "permitem" que se escreve essas palavras de modo diferente, como já ouvi dizer, desde que obdeçam os "kapas, etc.." p.ex: O badiu escreve "komplikadu" e o Mindelense pode escrever "komplikód". Penso que este exemplo chega para percebermos a bagunça que nos querem impôr. Até o apelido do Marsianu "Ferera" ele escreveu em Badiu, porque os São vicentinos carregam no erre em "Ferreira"... voltarei

Kabuverdianu cidadao1975@yahoo.com
Comentário:
Omi, nhu ten razon! Maior parti di komunikason skritu ki Kabuverdianus ta faze li na tera e pa otus Kabuverdianu le. Ku dezenvolvimentu, tendensia e di es verdadi fika kada ves mas evidenti. Alias, pa ezenplu: gosi maior parti di nos studantis universitariu sa ta studa li na nos tera; nu sa ta bira un pais ki ta resebe imigrantis; so di 2005 pa gosi, turistas anglofonu, di zeru, bira mas txeu ki turistas luzofunu; etc., etc.

Ana S. ane.le.s@hotmail.com
Comentário:
Cuidado Marsiano, porque o Undertaker(o bicho), anda á solta em contra ataque. daqui a nada aparece para falar em alu....., ou o homem já se cansou.

Odju Bibu odjubibu@mail.com
Comentário:
N ta konkorda ku nho - ti ki fika ta studadu nos lingua, kes novu jerason ta ben fika ta MESTE skrebe purtuges raramenti. Si ALUPEC ta ben fasilita nos desendentis bida, nton kela ki e inpurtanti! I prontu! Ses felisidadi ki e fundamental! So un buru ta prefiri ten 2 prublema duranti 100% di se bida, na nves di so 1 PRUBLEMA i, inda pur sima, RARAMENTI!

Comentário:
ALUPEC ta ben fasilita nos desendentis na skrebe kabuverdianu, pabia kriansas ka ta ben ten nesesidadi di purgunta, pa izenplu: - Mama, na palavra ˜prosimu", son [s] ta skrebedu ku C o Ç o SS o X? Pamodi? Pabia na ALUPEC kada son ta skrebedu so di un manera (so ku un letra o digrafu) na tudu palavra. Na kazu di son [s], kriansa ta nxinadu ma na kualker palavra ki el obi es son, el debe po S i mas nada! So buru ki ka ta ntende es kuza li.

Comentário:
Diaspora Kabuverdianu ta reprizenta mas di metadi di nos Nason. Maior parti del ka sta na paizis luzofunu. Purtuges ta sirbi pa komunika apenas ku serka di 3% di populason mundial. Kel diaspora ki ka sta na paizis luzofunu normalmenti sta interesadu na prende lingua kabuverdianu, non purtuges. Purtantu, es kre un alfabetu lojiku i alfabetu kabuverdianu e fonoLOJIKU, istu e, fonetiku. Nos emigrantis na kes tera la ka kre ben stafa na dikora ortografia di milharis di palavras na nves di ten ki dikora apenas son ki kes 28 letra i digrafus di nos alfabetu.

Pedro Oliveira pedroliveira@yahoo.com
Comentário:
Este homem não toma juízo nunca mais. Eu não li nem consigo ler o que ele escreve. Quantas pessoas conseguem?

tony Gomes Txupa Limon txupalimon@yahoo.com.br
Comentário:
Oh tony gomes / tonyg08santos@yahoo.com.br, bu ten un prublema gravi: inpidi algen di skrebe sima el kre i na lingua ki el kre. **** Manba bo inda bu ka toma juis di para na skrebe na lingua di Tugas?! **** Kada dia alfabetu kabuverdianu sa ta galga novus vitoria: ultimu vitoria e se aparesimentu pa tudu banda li na nos tera (plakardis, primeru pajina di jornais (inpresu), home page di prinsipais jornais online) atraves di selu di morabeza di AFROSONDAGEM ki tudu instituison sa ta asosia ku inkeritus ki sa ta traze-s mas fama. **** "Na kenha ki bu ta kunfia?" **** Es frazi dja toma txada!!! **** Tony Gomes, bu ka pode faze nada kontra alfabetu kabuverdianu. **** Ba txupa limon! **** Nos ki ta manda!!!

Pedro V Analfabetu pedroV_Analfabetu@hotmail.com
Comentário:
Oh Pedro V / pedro@hotmail.com, mas mos bo e buru!!! **** Inda ti inda (dipos di 30 i tal anu di se aprovason inisial na Kolokiu Internasional di Valorizason di nos lingua realizadu la Mindelu na 1979), bu ka prende ma tudu nazalizason vokaliku ta fazedu ku N i nunka ku M. **** Analfabetu di kalikaka!!! **** Na nos lingua, nazalizason vokaliku e asi: an, en, in, on i un. **** Purtantu, so patetas ta skrebe “koMplikadu”. **** Ka ta ezisti na nos lingua vogal nazal oM, mas sin, oN – sugundu Dekretu-Lei nº 67/98, di 31 di Dezenbru di 1998, bu debe skrebe: “koNplikadu”. **** Ben splika-m di forma LOJIKU pamodi ki antis di P i B i ainda na ultimu silaba, nazalizason ta fazedu NA PURTUGES ku M i na tudu otus kazu ku N. **** Na nos lingua ka ten exsepson ilojiku. **** Nu ka ta kopia burisis di lingua purtuges. **** Nos e mas intelijenti ki Tugas – isu ta dekore di biolojia: enxertu e midjor ki ses projenitor... **** Bu ntende, oh tolobasku!?

Júlio Goto jesgoto@hotmail.com
Comentário:
Nada de bobagem Sr. Macianu. O creolo tem um vocabulario pobre. skluzivamenti para mim e estrangeiro assim como How do you do ou seja o proprio exclusivamente.Se voces tem dificulcade com o de nos os outros nao temos .Ba gatcha na estotcha

Pedro V Ignoranti pedroV_Ignoranti@hotmail.com
Comentário:
Pedro V: konpleksadu, signifika kenha ki ten falta di konfiansa na se kabesa di forma ezajeradu (konferi: .infopedia.pt/pesquisa-global/complexado - ka bu skese po, na prinsipiu: h t t p : / / w w w). **** Ora, Marsianu sa ta defende se lingua maternu ku orgulhu, ku konfiansa. El ta kunfia na se kabesa, na kel ki e disel, na kel lingua ki e se marka identitariu, na kel lingua ki nase na Bersu di Nason Kabuverdianu, la undi el Marsianu nase, nha Ida nase, padri Nikulau nase. **** I bu sabe, na ki lugar di Sidadi Velha, padri Nikulau nase? NA KAZA GRANDI - purtantu, Marsianu e desendenti di gentis nobri di bersu di nos nason. Es gentis nobri, konpleksadu ka e ku es. **** Purtantu, na limiti, el e opostu di konpleksadu = pedanti. **** Oh Pedro V, dexa di kontamina leitoris ku bus burisi. **** Si bu ka ten skola, kala boka! **** Li e lugar pa gentis ki ta studa txeu, gentis kultu.

Pedro V Alusinadu PedroV_Alusinadu@hotmail.com
Comentário:
Oh Pedro V / pedro@hotmail.com, bu sa ta sufri di alusinason, istu e, bu sa ta konfundi bu dezeju ku realidadi!!! **** Efetivamenti, ti ki bu fla ma ALUPEC e di Marsianu nha Ida, bu sa ta konfundi bu dezeju ku realidadi. **** Realidadi e opostu!!! **** Realidadi e sima Doutor Corsino Tolentino afirma na entrevista ki el da jornal Expresso das Ilhas di 02/Setenbru/2009: ma ALUPEC dja bira “patrimoniu komun” di Povu di Kabu Verdi (konferi: .expressodasilhas.sapo.cv/pt/noticias/detail/id/11530 - ka bu skese po, na inisiu: h t t p : / / w w w) **** Efetivamenti, ka pode ser SO DI Marsianu nha Ida un instrumentu inventadu pa sientistas kabuverdianu, aprovadu pa Kolokiu Internasional di Valorizason di nos lingua (realizadu la Mindelu, na 1979), aprovadu di novu na Forun di Alfabetizason Bilingi di 1989, aprovadu di novu pa Grupu pa Padronizason di Alfabetu kriadu pa Governu (1993-1994), aprovadu a titulu SPERIMENTAL di novu pa Konselhu di Ministrus atraves di Dekretu-Lei nº 67/98, di 31 di Dezenbru di 1998, aprovadu di novu pa Meza-Redondu pa Avaliason di ALUPEC realizadu li na Praia na 2008, aprovadu a titulu DEFINITIVU pa Konselhu di Ministrus atraves di Dekretu-Lei nº 8/2009, di 16 di Marsu di 2009. **** Enfin, un instrumentu ku susesivus aprovason okoredu duranti mas di 30 anu envolvendu intelektuais kabuverdianu i orgons pulitiku di nos Stadu, so pode ser di TUDU Kabuverdianu. **** Ba konsulta dotor di kabesa, propi!!!

Pedro V Transkrison Fonetiku pedroV_transkrisonFonetiku@hotmail.com
Comentário:
Oh Pedro V, transkrison fonetiku e un metudu UTIL utilizadu na tudu disionariu konpletu, inkluzivi na disionariu di autoridadi MASIMU di lingua purtuges: Academia di Ciências de Lisboa (konferi: Dicionário da Língua Portuguesa Contemporânea – Academia das Ciências de Lisboa, Verbo, 2001). **** Academia di Ciências de Lisboa uza transkrison fonetiku frenti kada palavra purtuges pabia transkrison fonetiku e midjor ki ortografia di lingua purtuges, el ta djuda Tugas le midjor ses propi lingua. **** Si alfabetu fonetiku era pior, Academia di Ciências de Lisboa ka ta ba kansaba kabesa ku mete varius sentena di milharis di transkrisons fonetiku na se disionariu. **** So mas lojiku pode sirbi pa splika menus lojiku. **** Oh mos, bo e mesmu tapadu!!! **** N ta diskunfia ma bo e kololu!!!

Comentário:
Oh Pedro V, bo e un ditador !!! Bu ka kre pa pesoas di otus ilha ten direitu di skrebe kada un na se varianti. **** Oh omi, UNESCO ta rekomenda prezervason di diversidadi linguistiku. **** Nu ka meste mata nenhun varianti pabia es e rikeza kultural. **** Bagunsa ta ezisti na bu kabesa ejemoniku ki kre ben inpo so varianti di kapital sima kontese la Purtugal. **** Nos e fixi, nu kre pa tudu Kabuverdianu xinti orgulhu i pur isu kada un ta skrebe na se varianti. **** Kel la ka e bagunsa, mas sin, DIVERSIDADI. **** Si dja nu ten serka di 500 anu ta komunika ku kunpanheru kada un na se varianti i nu ka more, nu ka al more si nu kontinua ta komunika ku kunpanheru kada un na se varianti, di es bes, pur skritu.

Comentário:
OUTRA VEZ?

Lyz Kabêl lyz.kabel@yahoo.com
Comentário:
Mas este senhor nao escrevia ainda ha tempos na Semana que Baltazar nao era linguista e que nao tinha trabalho sobre o alfabeto crioulo? E agora vem ele dizer que afinal até nessa matéria Baltazar foi pioneiro e a prova é que cita pagina por pagina o crioulo de BALTAZAR, que afinal é um misto do português etimologico e do fonético que o ALUPEC nos quer impor? Bem, minha gente, esses doidos continuam dispostos a trocar-nos as contas. Vejam so esses pupilos que ainda cheiram leite que andam a escrevinhar inépcias nas tertulias crioulas! Eles querem por-nos todos em todas as ilhas a falar badiu. E' esse o segredo dessa gente. Ainda por cima com um agravante: sao estudantes que ainda nao conseguiram arranjar um emprego que se armam em doutores e investigadores. Casos desses putos das tertulias, que têm estado a censurar os meus trabalhos. E' so em CVerde, onde qualquer recém licenciado tem a mania de que ja é doutor e que sabe tudo. Esta é a razao da nossa miséria. Somos dirigidos por individuos com manias de grandeza somente porque têm um curso de licenciatura. Em França, Alemanha ou Holanda, os estudantes que deixam a Universidade com um diploma, vao primeiro para o desemprego, depois arranjam um trabalhinho num McDonald qualquer e assim por diante durante 10 anos se tiverem sorte. Em CVerde, pelo contrario, sao logo nomeados conselheiros de presidentes, ministros ou directores gerais. Ou entao armam-se em investigadores e especilaistas de direito como acontece que esses putos da tertulia crioula.

Pedro V pedro@hotmail.com
Comentário:
Marsianu prendi escrêbe português e câ tâ confundi óra quê "S", "C", "SS", "Ç", etc.. Pamódi ê tâ atcha ma otus caboverdianus câ tâ prendi. Só el quê spertu. Tem ôtus patricius qui stâ tâ confundi quem qui ê contra alupec cu quem ê contra criolu. Nu tem qui studa nôs lingua sim, mas câ basta arranja um "transcriçom fonética" quaquer pâ nu atcha mó assunto stâ resolvido. Gramática gó stâ undi? Nhôs sâbi mó criolu de Santiago ê completamente diferenti di criolu de Santanton? Di próxima vez n'tâ scrêbe na criolu di barlaventu pâ nhôs odja mó diferença ê tcheu. Viva Nós criolu! Fóra alupec!

Zezinhu zezinhu2007@hotmail.com
Comentário:
Kabuverdianus ta kaba pa diskubri virtudis di alfabetu kabuverdianu, i ora ki es diskubri-l es ka ta larga-l nunka.Na lei di Dios sta skritu ma verdadi sedu o tardi ta triunfa i ta reina.Jerason di oji i di manhan e mas livri i pragmatiku di ki jerason di onti!Purtantu, nes mundu di oji mentira/falasia/prekonseitu/prupozitu- indignu sta kondenadu a morti.

Helena Barreto helena.barreto@clix.pt
Comentário:
Seria uma desgraça para o povo das Ilhas a implantação deste ALUPEK que nem os alupekadores compreendem e passam a vida no seu ciclo fechado congratulando-se. Pois continuem aplaudindo de uma só mão porque assim vão entretendo a plateia desviando-a de pensar nos sérios problemas inerentes aos cabo-verdianos e CABO-VERDE.

opozitora di@alupeck.com
Comentário:
Nos terra sta ku falta di psikiatra, pamodi um dodu perferçu sima keli sta dexadu livri ta cirkula é gravi! Alupek é nada mas, nada menus ki trapadja kel ki nunka foi um probulema pa nos kriolus. Alupek nunka ka ta ser aplikadu na nos terra a non ser ki nhos kre fazi di alupek um tortura. Um koncedju ka bu studia mas ki si, dexa sima sta y nem ka bu pensa txeu pa cerebru ka spludi, te ki falta ka ta fazi. Nu kre sim oficializaçon di kriolu, mas kada ilha ta skrebi si kriou sem obrigaçon di uza alfabetus opodu pa kem ki por simplis kaprixu y teimozia y bazofaria kre impoi um skritura so pa podi fazi storia, Alupekanus storia dja foi skritu, kontadu, y soletradu a mais di 500 anus. Ami pissoal menti n' ta rikuza katigorikamenti di skrebi na radikal alupek. Kuida di bu saudi mental y bu dexa nos lingua em paz ti ki parci otu soluçon pamodi alupek é linguaçon- cientifikamenti falandu. Flam si pon ku pom é igual- pon di kume y pom di poe-me Nhos ta fika ku gana di odja alupeki na ilhas di Cabo Verde ta cirkula.

Carel carel@aol.com
Comentário:
O Manel Veiga foi e ficou o Marsinu carregando essa cruz sozinho e metamorfosando em vários nomes, dando a ideia de que muitos o estão apoiando. Triste figura desse pobre coitado que diz ser "doutor." "cursado" na Makedonia. O Marsianu que leve o seu alupek para a cova, mas deixe os caboverdianos em paz rumo ao progresso.

Pedro Oliveira ANALFABETU pedroO_Analfabetu@yahoo.com
Comentário:
Oh Pedro Oliveira / pedroliveira@yahoo.com, ignoransia ka e propriedadi! **** Si bu ka sabe le, signifika ma bo e ANALFABETU. **** Primeru verson di Alfabetu kabuverdianu foi aprovadu na 1979. **** Dipos di 20 anu di sosializason, el transformadu en dekretu-lei, ku aplikason sperimental. **** Dipos di 30 anu di sosializason, el INSTITUSIONALIZADU pur dekretu-lei. **** Purtantu, sugundu nº 3 di Artigu 9º di Konstituison di 1999 (verson atual inda ka sa ta bendedu na Inprensa), tudu sidadon nasional ten dever di prende lingua kabuverdianu. **** Purtantu, si bu ka prende-l, bu sa ta viola un dever konstitusional. **** Si bu kre prende le, ba studa Dekretu-Lei nº 67/98, di 31 di Dezenbru di 1998, in 5º Suplementu (ale li se link: //alupec.kauberdi.org/decreto-lei-67-98.html - ka bu skese di po, na prinsipiu: h t t p :) konjugadu ku Dekretu-Lei nº 8/2009, di 16 di Marsu di 2009. Si bu ten prigisa o falta di tenpu, ba studa se rezumu (di 1 pajina so) lisin: //alupeckatentadju.blogspot.com/2008/08/bu-sabeba-ma-pa-skrebe-nos-lingua.html (ka bu skese di po, na inisiu: h t t p :) . Si bu ka kre prende, nu ka meste bu permison pa nu uza nos lingua na nos txon. Kes ki kre e sufisienti pa nu pode uza-l. **** Sendu informason puder, si bu ka ntende kuze ki skrebedu, pior pa bo i midjor pa nos – bu ta fika ta papia so padja.

Júlio Goto Leksikal juliogotoLeksikal@hotmail.com
Comentário:
Oh Júlio Goto / jesgoto@hotmail.com, pratikamenti tudu palavra di nos lingua ben di lingua purtuges. Es ta bira kabuverdianu ti ki nu adapta-l sigindu forma modi otus palavra ku mesmu fonolojia orijinal adaptadu antis. **** Entretantu, boka ta mora na ladera – bu pode konsidera stranjeru kuze ki kre, inkluzivi kenha ki e responsavel pa bus balelas.

Lyz Kabêl Ekivokadu lyzkabel_Ekivokadu@yahoo.com
Comentário:
Oh Lyz Kabêl / lyz.kabel@yahoo.com , dexa di papia padja! **** Baltasar Lopes da Silva e lisensiadu na filologia non na linguistika. **** Entritantu, el faze investigasons di natureza linguistiku i, trokadu isu, el pode konsideradu linguista. **** Kuantu a statutu di Marsianu nha Ida, fika ta sabe ma dipos di lisensiatura (Masedonia - 1985), el obte grau di mestri na ekonomia (Merka - 1997). El komesa trabadja na 1986 i dja el sta na topu di karera di Inspetor di Finansas desdi 2002. **** Mas, mas: dja el foi Inspetor-Jeral di Finansas, Inspetor-Jeral di Ministeriu di Negosius Stranjeru, Diretor-Jeral di Alfandegas, Diretor-Jeral di Kontribuisons i Inpostu, etc., etc. **** Bu sta ekivokadu – ba tuskia !!!

Marsianu nha Ida padri Nikulau Ferera marciano_moreira@yahoo.com
Comentário:
Sr. Pedro V, mi, N prende skrebe purtuges na bazi di txeu sofrimentu: era kopia i mas kopia, era ditadu i mas ditadu, era dikora i mas dikora. §§§§§§§§§§ Felismenti, N ten bon memoria. §§§§§§§§§§ N odja maioria di nhas kolega ta leba purada trokadu erus ortografiku. Mi propi, atraves di sabatina, N da nhas kolega purada sen manha. Tudu trokadu falta di lojika di ortografia di lingua purtuges, tudu trokadu alfabetu etimolojiku. §§§§§§§§§§ Ku alfabetu fonetiku, foi tudu kontrariu. N ba studa na un tera ki ten alfabetu fonetiku (istu e, fonolojiku) sima alfabetu kabuverdianu. Di palmanhan, es nxina-m alfabetu. Di tardi, dja N staba kapasitadu pa skrebe dretu kualker palavra di kel lingua, desdi ki N obi se pronunsia dretu. N stevi la un monti di anus ta studa pa kursu mediu i pa lisensiatura, nunka N da eru ortografiku. §§§§§§§§§§ Kriansas di kel tera ka sabe kuze ki e eru ortografiku – pa es, so surdu pode da eru ortografiku. §§§§§§§§§§ E pa liberta nhas desendentis di sofrimentus evitavel grasas a novus konhesimentu di siensia na aria di fonetika ki N sa ta defende alfabetu kabuverdianu. §§§§§§§§§§ Siensia ta ezisti pa fasilita vida di algen...

Pedro V Kualker pedroV_kualker@yahoo.com
Comentário:
Oh Pedro V, si bu ta atxa ma alfabetu kabuverdianu (ex-ALUPEC) ka ta sirbi, aprezenta Governu otu proposta midjor, mas lojiku, mas sinplis, mas sientifiku. **** Ka bu fika ta papia so papia. **** Alias, dja bu perde 30 anu so na tagarela na nves di aprezenta otu proposta. **** Timenti bu ka aprezenta un proposta. Timenti es proposta ka aprovadu na diversus kolokiu (sima kontese ku atual alfabetu). Timenti es proposta ka aprovadu dipos pa Governu a titulu sperimental (sima kontese ku atual alfabetu). Timenti es proposta ka aprovadu subsekuentimenti pa Governu a titulu definitivu (sima kontese ku atual alfabetu). Timenti tudu isu ka kontese, N ta ba ta defende kel alfabetu ki ezisti (alfabetu kabuverdianu) pabia el e midjor di ki nada. **** Ku alfabetu kabuverdianu, N sa ta skrebe kada palavra sugundu regras sientifiku ki ta permiti-m ten suguransa ma tudu kes ki studa es alfabetu ta konsigi le nha mensaji sen prublema. **** Pa analfabetus (= pa kes ki so sabe le kuzas skrebedu ku alfabetu ki Tugas inventa pa ses lingua), pa es ka ten ramedi.

Inkonfidenti inkonfidenti@gmail.com
Comentário:
Oh "opozitora", nu konbinaba ma bu ka ta komenta nhas artigu i, mi, N ka ta komenta di-bo. **** Mi, N sa ta kunpri. **** Entritantu, mas un bes bu sa ta mostra ma bu ka ten ser di algen. **** N ta xinti noju di bo.

Carel Fala-Baratu carelfalabaratu@aol.com
Comentário:
Oh Carel, tudu dia, mas i mas Kabuverdianu sa ta abrasa alfabetu kabuverdianu. **** Ultimu vitoria di alfabetu kabuverdianu ki txiga nha konhesimentu: na Expresso das Ilhas di 12/Maiu/2010, na pajina 46 sta ma dja abridu un restoranti la djuntu sedi di Ministeriu di Justisa ku nomi "Ká di Gá". **** Anos, e si, nu ka ta troka faze ku manda boka - nu ta faze!!! Ka ten tadju!!!

Helena Barreto helena.barreto@clix.pt
Comentário:
ACHO QUE JÁ É TEMPO DE SE MANDAR PARAR COM ESTE MASSACRE DA NOSSA LINGUA CABO-VERDIAN PELOS MARSIANUS E ALUPEKADOES CONFUNDIDOS. O GRANDE LIBERAL BEM COMO TODOS OS NOSSO JORNAIS DEVIAM ERA NÃO MAIS PUBLICAR TANTA ASNEIRA.ESTA GENTE SÓ VEM CRIANDO UMA CONFUSÃO DANADA NA ESCRITA DA NOSSA LINGUA A PONTO QUE TODOS OS NOSSOS JOVENS SE SENTEM DEVERAS COMPLETAMENTE PERDIDOS... A QUEM A CULPA SENÃO O GOVERNO DO PAIGC/CV QUE APOIOU O "MAGNUS" MANUEL VEIGA NESTA SALADA! A ELES DE MANDAREM PARAR COM TANTA ASNEIRA AFIM QUE POSSAMOS RESPIRAR E PARTIR DE BASES SOLIDAS PARA UMA NOVA ETAPA. ESTE MARSIANUS PASSA A VIDA A CONTRADIZER-SE E SÓ SABEL INSULTAR GENTE... COMO SERIA POSSÍVEL DIALOGAR COM GENTE ANTIDIALÉTICA DESTA ESPÉCIE?!SÓ NOS FAZEM VERGONHA.

Dixit dixit@cvtelecom.cv
Comentário:
Oh "opozitora", nes mumentu ki nu sa ta komemora 550 anu di komesu di nos skravidon ki Amílcar Cabral infleti kursu, N sa ta ben da-bu ultimu xansi di onra konsedju di bus djenti grandi pabia si me ti inda N kre-bu txeu: E kabun!!! Po mo na konsiensia, bu lenbra kuze ku kuze ki "e kabun".**** E kabun maltrata kenha ki resebe-bu di brasus abertu na restoranti "O POETA", orgulhozu ma el sa ta resebeba un prinseza - orgulhu di Bersu di Kabuverdianidadi. **** Tudu ki N sa ta faze e pa defende alma di Kabuverdianidadi. **** Tudu kes kritika li nes post sta xintadu riba inveja di Santiagensis, konpleksu di inferioridadi i egoismu ejemoniku. **** Ka bu kutuma un mestri ku paduku!!! **** Storia ka al perdua-bu!!!

Comentário:
O Marciano escreve o artigo e ao mesmo tempo usa varios pseudo para o comentario em favor do lupikia para enganar os leitores que esta-ao a ser apoiados, que vergonha hen!, perverso alieno.

Comentário:
O Marsianu, ao escreve atrás sob pseudónimo de vários "Pedro V" julga que me atingiu. Coitado! Marsianu, o que vem de baixo não me atinge! Oh Marsianu, vai trabalhar! Qui língua qui tem varianti na scrita? Bu ta atcha ma caboverdianus debe screbe bu apelido "Ferera" ó quê badiu tâ screbe e "Ferreira" ó quê sampadjudu. Na criol de sintanton: D'certéza q' Baltazar Lopes da Silva n'tava 'screvê sê criol q'alupec! Afinal Marsianu de certa forma concorda que o Alupec é uma transcrição fonética para o crioulo. Por fim o Marsianu acusa-me de Ditador. Esta é para rir até chorar. Quem quer impôr às outras ilhas o Alupec são vocês (meia dúzia de gatos pingados). As coisas não têm que ser como os Marsianus querem! Quanto ao M antes das letra "B" e "P", na sua ignorância acha que é Burrice dos Portugueses quando diz: "Nu ka ta kopia burisis di lingua purtuges. Vou lhe dar exemplo com uma só palavra em como não "burrice" apenas dos Portugueses: CoNteMporâneo=portugês; CoNteMporary=inglês; CoNteMporain=Francês; CoNteMporáneo=espanhol. etc., etc., Para o Marsianu ele é que é esperto, os portugueses, franceses, ingleses, espanhóis, alemães e outros são todos burros. O problema do Marsianu é outro. É ignorância pura!
  
opozitora di@alupek.com
Comentário:
Marciano nu sta na ceklu 21 omi! kritika ka ker dizer kontra, ka sta di akordu ka ker dizer inimigu, ignora ka ker dizer ka kre txeu, sukutam um poku també, bo bu kre papia so bo! Djam flau ma mi n' ka kontra ninguém, ami é kontra manipulaçon y opriçon ki seja pulitiku ou kultural, ki seja na familia ou na amizadi, ki seja na konxedu ou diskonxedu nada ka ta muda, oras ki um kuza é ka dretu ou kontra nha bazi di principiu n' ta rabela, mas ka bu pensa ma sim odja alguém ta fazeu ou ta fazi kualker alguém ki nu tem dizavença, antipatia ou imkomprençon mam ta fingi ma ka sta odja, n' ta difendeu sima kim sta difendi nha kabeça nem sim dadu purada ou outu tortu, mas dipos dim difendi n' ta volta na nha puziçon.Txam dau um koncedju di kompatriota; si um lingua sta trazi tantu divizon entri ilhas y maiorias ka sta kontenti pa ke incisti so pa kria dizavença y mal estar? Nhos ridjobi, nhos riuni, nhor arganiza pa odja undi ki sta fadja! Afinal é pa Cabo Verde certu?, n' tom tem ki ser na armonia di caboverdianus! Sim apoiau n' sta ser ipokrita y mi kela ka ta fazi parti di nha diskaramentu portantu aceita kritika y opinion dus outrus sem pensa ma alguém kreu ou kre nhos mal, nu podi dibati ti voz pega ou ti komputador direti, mas trankilamenti nu ta kume na mesmu pratu y beby na mesmu kopu ku txintxin y tudu na maior alegria. Aguenta! tudu kem ki dicidi bai pa guerra é concienti me podi ser firidu ou me podi ka volta mas pa kaza, ku keli n' kre flau ma kritika puzitiva ou negrativa, konstrutiva ou distruitiva, elogiu ou dsiprezu é speradu des di ki bu expoi ao publiku, ka bu spera so bravo ku el é bom, oras ki bu dadu si bu atxa ma bu tem razon da també, mas nunka ka bu fazi di toupa ou korri kadera tras. sima n' flau um bez na um kumentariu, é ma batuku ki ka ta manxi ka ta armadu terreru. Por akazu foi bom jantar, obrigadu pa bu ter konvidadu mi, nu fetifeti dòs lingua numa boa, mas kel kim ta skrebeba di bo antis di jantar é kel kim kontinua dipos di jantar, nada ka muda n' ka sta di akordu n' ka sta, si for nu ta torna ripiti jantar. Matxu bedju ami nada kim ta fazi n' ka ta kobra, ai di mi sim bendi pa um jantar- é kruzeru diretu sem para. Nha skrituras bu ta odja bu ta konxi fla la. You be good.

opozitora di@alupek.com
Comentário:
Inkonfidenti-nomi oficial Marciano, nu kombina!!! kuazi bu tem ki volta pa terra pamodi ligaçon sta mariadu pa marti. Bu sabi kuzé ke kombina? Kombina si bu ka sabi é oras ki um dos alguém ta fitxa um akordu skritu ou pa palavra, mi ku vosso mece nunka nu akorda na nada y nem nu ka ta akorda, sim flu li na liberal pa bu ka kumenta dimeu ma mi n' ka ta kumenta di bo ainda bu ka dam risposta, foi so mi ki fla, n' ton akorda ou kombina ka tem y alem di mais prazu dja kaduka hehehe. Oras bu ta krem txeu oras bu ta nojam, si bu tinha um noju desli bu ka staba nem dodu nem tarradu ta viola lingua caboverdianu. Bu sta kre dà ma mi ku bo nu tem intimidadi? Him stau bo, n' odjau um bez na nha vida pa menus di 2h: Bom kada um ta xinti kel ki sta na si alkançu y ke tem dentu del ao menus bu ta xinti algun kuza, si é noju ki bu tem dentu é noju ki bu ta xinti. Bom djam bai pamodi katxupa sta speram. Ou Marciano n' skeci flau, toma 3 kudjer di xaropi di baboza ku 7 kudjer di azetipul, na ka tem poi maganati, mas stangu tem ki sta baziu y sem rizidiu di alkua pa tempu infinitu tudu dia mesmu ora cedu, tardi noti- ka tem kontra indikaçon so ifetu indezideradu, mas kela è normal, papel igeniku ou papel di cimenti tambe ta sirbi.

Pedro V Apokrifu pedroV_Apokrifu@hotmail.com
Comentário:
Oh Pedro V, pamodi bu ka ta uza bu nomi?Pamodi bu ta tenta uza nomi di nos Prezidenti di Republika? Nos Prezidenti di Republika ki patrosina edison di "NA BÓKA NOTI - II VOLUMI" di Dr. Tomé Varela da Silva, skrebedu na ALUPEC. **** Ka ta da-bu vergonha di ben tenta pasa pa Pedro Verona Rodrigues Pires? **** Mensaji apokrifu e un krimi dezonrozu.

Helena Barreto Ditadora helenaB_Ditadora@clix.pt
Comentário:
Oh Helena Barreto / helena.barreto@clix.pt, korda! Nu ka sta na tenpu kolonial mas! **** Konbatentis di liberdadi di patria, atraves nomeadamenti di gloriozu PAIGC, da-nhos tiru ti nhos sai di nos tera. **** Gosi nos ki ta manda na nos tera!!! **** Ka bu pidi diabus pa ben inpidi Marsianu nha Ida di skrebe na jornais. **** Ben bo, bu ben inpidi-l di skrebe sima susesivus Governu di MpD i di PAICV aprova, respetivamenti, atraves di Dekretu-Lei nº 67/98, di 31 di Dezenbru di 1998 i di Dekretu-Lei nº 8/2009, di 16 di Marsu di 2009. **** Ben, o ditadora!!! **** Ti ki bu ben, nu ta mostra-bu undi kabra ta tadja txuba!!! **** Idiotisi!!! **** Tudu semana, Marsianu nha Ida ta publika 2 artigu na jornais inpresu – un na Expresso das Ilhas, otu na A Nação. Na A Nação, desdi Novenbru di 2007. Na Expresso das Ilhas, desdi Novenbru di 2008. Tudu na lingua kabuverdianu. Tudu na alfabetu kaberdianu. **** **** Nhos ka pode ku el. So txupa limon e ramedi!!!

Maktube Nomi Falsu maktubenomi_Falsu@hotmail.com
Comentário:
Oh Maktube, ben fla-m si e bu mai ki po-bu es nomi li?! O bu mai era algun idiota!? Forti nomi galanti... Dja julgadu, torna julgadu, bu ta papia so padja!!!

Marsianu nha Ida padri Nikulau Ferera marciano_moreira@yahoo.com
Comentário:
Oh Pedro V / pedro@hotmail.com, tudu kes kuza ki es kanbada di leigus sa ta kritika, ta ezisti na alfabetu ki nhu Baltas uza pa skrebe tudu palavra di nos lingua na "O DIALECTO CRIOULO DE CABO VERDE". Pa ezenplu, el ka uza C pa skrebe nenhun palavra na kel livru di serka di 400 pajina, undi metadi di pajinas sta so ku leksiku di lingua kabuverdianu. **** El substitui C pa K i S, sima ta kontese na alfabetu kabuverdianu. **** I mas, si bu ba le livru ki lansadu es dias li i intituladu “Escritos Filológicos e Outros Ensaios” de Baltasar Lopes (organizadu pa Dr. Arnaldo França), bu ta atxa na se introduson siginti komentariu di Dr. França: "A bibliografia, não literária, de Baltasar Lopes, com excepção de ‘O Dialecto Crioulo de Cabo Verde’, publicado em 1958, segunda edição de 1984 e de 'Cabo Verde Visto por Gilberto Freyre', de 1956, com republicação na revista Anais, vol. 1, nº 2, de 1999, está dispersa em várias revistas e reunida agora neste volume. O primeiro título foi escrito entre 1938 e 1943. A demora na publicação parece dever-se à utilização do 'Sistema de Transvariações Fonéticas', de Rodrigo de Sá Nogueira, que a responsável pela edição desejava que fosse substituído o que não mereceu a aquiescência do autor;" (sic)**** Kuze ki isu signifika? **** Signifika ma dja na anus 40 i 50 di sekulu pasadu, nhu Baltas tevi ki batalha duranti mas di 10 anu pa konsigi publika se livru skrebedu ku alfabetu sima ALUPEC. **** Enfin, dja dura ki inbesis ta tadja rasionalidadi di prevalese. **** Mas, rasionalidadi ta vense irasionalidadi, mas sedu o mas tardi.

Pedro V Dador di Ezenplu pedroV_Ezenplu@ilojiku.com
Comentário:
Oh Pedro V, N ka pidi-bu pa bu fla-m ki povu ku ki povu ta faze nazalizason ku M antis di P i B, mas sin, pa bu da-m splikason LOJIKU (RASIONAL) ki ta justifika es exsepson. **** Justifikason ki un kriansa di 6 anu ta ntende, sen dikora. **** Tudu exsepson sen lojika e BESTERA, mesmu ki meiu mundu ta faze-l.

Pedro V Dodu-Baridu pedroV_dodubaridu@hotmail.com
Comentário:
Pedro V bu ta sufri di un prublema mental gravi: Kolokiu Internasional di Valorizason di nos lingua (1979) ki aprova 1º verson di nos alfabetu, tenba un monti di intelektuais di txeu ilha (sima Luís Romano di Santu Anton, Aurélio Gonçalves di Sanvisenti, Dulce Almada di Sanikulau, Ondina Ferreira di Fogu, etc., etc.). Forun di Alfabetizason Bilingi (1989) ki aprova 2º verson di nos alfabetu, tenba un monti di intelektuais kabuverdianu i stranjeru. Grupu pa Padronizason di Alfabetu (1993-1994) ki propo ALUPEC, tenba algen di Sanvisenti, Sanikulau, Santiagu i Fogu. Konselhu di Ministrus ki aprova Dekretu-Lei 67/98, di 31/12/1998, tenba pesoas di txeu ilha. Meza-Redondu pa Avaliason di ALUPEC (2008) ki da lus verdi pa institusionalizason di alfabetu kabuverdianu, tenba serka di 30 intelektuais kabuverdianu di kuazi tudu ilha i di stranjeru. **** Konselhu di Ministrus ki institusionaliza alfabetu kabuverdianu atraves di Dekretu-Lei nº 8/2009, di 16 di Marsu di 2009, tenba pesoas di txeu ilha. **** Purtantu, si tudu es gentis e, na bu opinion, "meia-duzia di gatus pingadu", signifika ma bu debe djobe dotor di kabesa pabia bu kaxola ka sa funsiona dretu. **** Dja bu bira dodu-baridu!!!

Pedro V Dodu-Baridu pedroV_dodubaridu@hotmail.com
Comentário:
Pedro V bu ta sufri di un prublema mental gravi: Kolokiu Internasional di Valorizason di nos lingua (1979) ki aprova 1º verson di nos alfabetu, tenba un monti di intelektuais di txeu ilha (sima Luís Romano di Santu Anton, Aurélio Gonçalves di Sanvisenti, Dulce Almada di Sanikulau, Ondina Ferreira di Fogu, etc., etc.). Forun di Alfabetizason Bilingi (1989) ki aprova 2º verson di nos alfabetu, tenba un monti di intelektuais kabuverdianu i stranjeru. Grupu pa Padronizason di Alfabetu (1993-1994) ki propo ALUPEC, tenba algen di Sanvisenti, Sanikulau, Santiagu i Fogu. Konselhu di Ministrus ki aprova Dekretu-Lei 67/98, di 31/12/1998, tenba pesoas di txeu ilha. Meza-Redondu pa Avaliason di ALUPEC (2008) ki da lus verdi pa institusionalizason di alfabetu kabuverdianu, tenba serka di 30 intelektuais kabuverdianu di kuazi tudu ilha i di stranjeru. **** Konselhu di Ministrus ki institusionaliza alfabetu kabuverdianu atraves di Dekretu-Lei nº 8/2009, di 16 di Marsu di 2009, tenba pesoas di txeu ilha. **** Purtantu, si tudu es gentis e, na bu opinion, "meia-duzia di gatus pingadu", signifika ma bu debe djobe dotor di kabesa pabia bu kaxola ka sa funsiona dretu. **** Dja bu bira dodu-baridu!!!

Comentário:
Oh Marsianu nha Ida, Sr. Arsénio de Pina non so ka ta fundamenta se opinion, mas tanbe el ka e formadu na aria di linguistika. Si el era un autoridadi na materia, nu al podeba kunfia na se afirmason sen fundamentason... **** Es gentis ta panha defeitu na txon ta po, so pa trapadja avansu di nos lingua. Kanbada di bairistas, ajentis di kolonialismu i alienadus.

Comentário:
Es Arsenio debeba ba fla Tugas (ses konpatriota) pa fika ta skrebe purtuges ku alfabetu ingles pa Tugas pode pasa ta skrebe ingles ku menus eru.

Comentário:
Marsianu, não preciso apresentar nenhuma proposta para a escrita do crioulo porque alguns caboverdianos ilustres (não um qualquer leviano) já o fizeram no passado. Baltazar Lopes da Silva, Pedro Cardoso, Eugénio Tavares e outros têm escreveram o crioulo utilizando o mesmo alfabeto da língua que deu origem à nossa. O Marsianu acaba de confessar que é burro porque para aprender a escrever o português teve que sofrer, copiar e decorar. Imagino que nunca há de aprender a escrever o Inglês, o Alemão, etc. porque eles não escrevem as suas linguas com o alupec (cada letra um só valor, conforme vocês defendem), ou seja o Marsianu acha que alupec ajuda o burro a aprender.

Pedro V pedro@hotmail.com
Comentário:
Neste espaço o Marsianu já fez 14 comentários utilizando pseudónimos daqueles que discordam com o Alupec para confundir as pessoas desatentas de que ele está a ser apoiado. O Marsianu deve estar aposentado ou no desemprego para ter tanto tempo disponível só no Liberal.

Freitas Amaral amaral @hotmail.com
Comentário:
Alto lá pessoal, este neto de Padre tem razão ao querer impor a todo o custo o seu alupec. Sabem porque? É que ele quer aparecer nas notas de 10.000$00 (dez mil escudos), tal e qual Eugénio Tavares. O Povo Cabo-verdiano vai lhe erguer uma ESTATUA maior que a Estatua da Liberdade em honra e memoria do seu alupec. O Dr. Germano Almeida tem razão quando diz que o alupec é igual a Unidade Guine e Cabo Verde. O neto de padre não quer perceber que nos não somos contra o crioulo mas sim contra o seu alupec.

Ajenti ajenti@purtugal.pt
Comentário:
Sr. Arsénio e un alienadu pabia el ta inferioriza lingua kabuverdianu. Ifetivamenti, priokupason di Sr. Arsénio ka e si nu ta fika ta skrebe nos lingua maternu ku menus eru ortografiku, mas proteje lingua di Tugas, sima ki el e un ajenti di Tugas.

Sem comentários:

Enviar um comentário