25.9.10

Kriolu ka ta faze skola, ma tanbe purtuges ka ta vinga, sima sta kredu...

Ora ki ka ten otoridadi krimi ta tuma txada, bos...


Ora ki nu ta anda na rua i nu ta bota odju na kes autdors publisitariu, nu ta odja ma kes ajensia di publisidadi, ora ki skrita e na un kriolu, es ka ta skrebe kriolu di forma sistematiku; e dislexu, ora ki es publisidadi skrebedu kualikuali e pagu pa guvernu ki manda studa i aprova es lei...ak! i mesmu asin es ka ta iziji ki publisidadi ser fetu sigundu bazis di ak;

Ora ki nu ta ler jornal dijital i en papel, artigus di jornalista ta skrebedu sen ruspetu pa diretivas preskritivus na dikretu-lei ki stabelese ak. e larga ta bai...

Ora ki nu odja pa informasãu ki ta publisitadu na rodape di ekran di nos tv, publika i privadu, kriolu ta sta skrebedu kualikuali; di akordu ku "não saber" skrebe kriolu... e larga ta bai...

Ora ki nos "intelectuais" ta papia kriolu - pulitiku, diretor, dirijenti, prusor i etc.; - na radiu o na televizãu, sen faze frontera entri kriolu ku purtuges... kenha ki sa ta obi-s ta odja-s ta ntende sima el kre... trumodi ka ten retornu. e larga ta bai…

Ora ki un prusor i intelectual, sima LF, ta faze es tipu di deklarasãu publiku sima kel li na prugrama Visão Global, de 19 de setembro se 2010: "Aqui queria chamar a atenção do ministério, mais uma vez, para a necessidade de proibição total de utilização da língua crioula numa sala de aula. ainda infelizmente temos professores que dão aulas em crioulo.
NS: parece ser polémico!
LF: não, não é polémico, a língua oficial é língua portuguesa, a língua do conhecimento em cabo verde é a língua portuguesa, temos de ensinar os nossos filhos, os nossos jovens, as nossas crianças, em língua portuguesa. não é admissível que professores falem com os alunos em crioulo numa sala de aula. eu depois gostaria de ouvir a opinião do doutor Corsino sobre esta questão, mas é uma questão grave. Depois, nós, quando vemos na televisão, nas rádios, ouvimos os jovens que falam, falam um português muito mal.

1. Então, como é isso de professorar os “conteúdos”, desde infância, às nossas criancinhas numa língua que não sabem falar?
2. Já viram um professor caboverdiano, em Cabo Verde, a ensinar as nossas criancinhas a falar língua portuguesa no infantário?
3. Onde é que o Povo Caboverdiano terá oportunidade de FALAR a Língua Portuguesa?

Senhor LF, é no mínimo desumano aconselhar o ME a decretar a PROIBIÇÃO TOTAL da LCv onde quer que seja. Pela Língua também se reconhece uma Nação. Pense um pouco na sua proposta: Proibir os caboverdianos - um só Povo e uma só Nação - de falar a sua Língua Materna.

Sabemos que quis dizer outra coisa, mas não foi capaz. É isso? Vamos aguardar a próxima VG!

AGO, ENKUANTU:

1. Enquantu ka inpodu un planu di pulitika klaru di ensinu-aprendizaji di nos lingua na skola publika di kabuverdi atraves di un ensinu ifetivamenti bilingi, kriansa, adolesenti i adultu ta kontinua ta papia e ta skrebe ses kriolu di ses manera, kualikuali, ku regra i prinsipiu di lingua ki es nxinadu skrebe nel, ki e língua portuguesa;

2. Enquantu ka tendu un "dikretu-lei" ki ta obriga profisional di komunikasãu susial skrebe i publika na lingua kabuverdianu sigundu dikretu-lei governamental, si sin e se vontadi, ki aprova alfabetu kabuverdianu, nunka mas povu di kabuverdi ka ta odja se lingua komu un valor kultural ki di fatu el e; nen ka ta asumi i valoriza se identidadi bilingi.

3. Enquantu ka tumadu konxenxa ma oji, na kabuverdi ka sa ta sabedu papia kriolu, e nen un ka sa ta sabedu papia purtuges, mas sin sta labanta e un "lingua xxi", ki ta varia di akordu ku grau di saber akademiku di kada falanti. Ker dizer, ta kontinua ta papiadu un kriolu na purtuges o un portuges na kriolu, um bes bai. Nes rejimi li: Kriolu ka ta faze skola, ma tanbe purtuges ka ta vinga, sima sa ta kredu. Lingoa ki ta uzadu nes tera ta kontinua nes kalema... i nun dexa bai sen fin;

4. Enquantu ka tumadu konxenxa difinitivu ma língua portuguesa e un instrumentu ki "uma minoria de elites intelectuais" ta uza (in)konsientimenti komu forsa okultu di duminasãu, di represãu, di skluzãu i diskriminasãu kultural. Lingua Purtuges ta kontinua ta ser e kapador di kriatividadi di kada un kriansa ki ta nase nes txon; (…) Enquantu ka tumadu konxenxa, mundu di un povu karkel  ta ser rekonstruidu primeru na se lingua maternu i so dipos el ta traduzidu pa otu Lingua...;

5. Enquantu ka leba sintidu ma palavra ta nase primeru ki pensamentu, Nes data tudu Kv, moku-fepu ta kumesa difende se LM ku intelijensia i sabedoria...

Nu ta pensa ma nu debe asumi, sen spiki,  nos identidadi bilingi (bi-kultural?) sen karkel konplexu. Ku kel li, nu sa ta difende nos Storia, i nu sa ta imortaliza na tenpu nos identidadi di Povu-Nasãu kriolu: nen europeu, nen afrikanu, simplismenti, nos e rezultadu di un meiu, Kabuverdianu.

Sem comentários:

Enviar um comentário