5.5.12

Mel de Fonfon


Fonfon bai pedi bedjera pa nsina-l faze mel.


Bedjera:  bu ta cumensa ta cata kes midjor flor...


Fonfon: ná, ná ná! kel li dja-m sabe. Pasa mas pa frente!


Bedjera: anton faze bu mel...


Te oje Fonfon ta fla: "culpado é Bedjera ke ka nxina-m faze  mel dreto".


Ka nhos ardiga: Un dia N ta conta nhos kel storia li dreto




(...) Efetivamenti, pa un dependenti kimiku, midjor manera di vive prosimus minutu, e konsumi mas droga. Entretantu, kel la ka e soluson rasional a longu prazu. Partikularmenti, e tremendamenti irasional i dezumanu pretende (pa nu pode kontinua ku nos visiu) visia tanbe kes ki inda nen ka nase.

Sr. Rocha provavelmenti obrigadu, atraves di purada, dikora ortografias di palavras na purtuges. I pabia dja el dikora, gosi es ortografias sa ta parse Sr. Rocha sinplis. Si Sr. Rocha ka leba purada, na poku el odja kolegas disel ta leba.

Sr. Rocha ta skese di kes kriansa ki inda ka nase i ki ta ben pasa pa mesmu sofrimentu ki el Rocha pasa pa dikora.

Ora, si sientistas dja diskubri forma di kaba ku es sofrimentu pa jerasons futuru, e irasional i dezumanu kre kondena futurus jerason a es sofrimentu dibaldi na skrebe lingua KABUVERDIANU, lingua ki nos ki ta manda nel.

I e isu ki kre kes ki sa ta defende alegadu “ortografia etimolojiku” pa lingua kabuverdianu – es sa ta defende sofrimentu pa nos desendentis. Tudu justifikadu ku kel li: DJA NU ABITUA.

Storia di Umanidadi e un suseson di mudansas, di substituisons di uns abitu pa otus. So abelha ki sa ta faze mel di MESMU manera dja ten milharis di anu... (...)  pa lere tudo

Sem comentários:

Enviar um comentário