18.8.09

Skrebe Lingua Kauverdianu...

Skrebe Lingua Kauverdianu ka pode ser enkaradu komu skrebe un Kriolu...
Na kauverdi maioria di sidadons alfabetizadu sta di akordu ki Lingua kauverdianu (LKv) e bon pa fala i e mau pa skrebe, sobretudu ora ke fetu na es Alfabetu Kauverdianu (AK) aprovadu pa dekretu-lei nº8/2009. E ki AK ta ben regula skrita di Lingua Kauverdianu enkuantu Lingua Nasional em opozisãu a skrita di kriolu ki kada kauverdianu alfabetizadu, di Santanton te Djabraba, sta abituadu ta skrebe kriolu na purtuges i ningen ka ten otoridadi pa kuriji-l. Purtantu, es nobu norma regradu di skrebe LKv ku AK, un norma instituidu pur dikretu-lei, ta ben mexe ku abitu di skrita individual di kada alfabetizadu, i txeu bes, sen karkel prinsipi normativu, inda ki individual. Para alem disu, talves es diskordia entri kauverdianus alfabetizadu sta na ka leba en konta ki skrebe un Lingua Nasional ka pode ser fetu tendu komu panu di fundu interesi individualizadu o di grupu, ma sin debe ser fetu di manera institusionalizadu (pur dikretu-lei, sima nes kazu) di modu ki tudu Nason skolarizadu ta ser kapas di ler (i skrebe tanbe). Objetivu di skrita e rejista un pensamentu... pa partilha ku (n)un determinadu kumunidadi di letradus. Logu, e nesesariu ki ten un (uniku) entendimentu sobri kel asuntu skrebedu. I isu so e pusivel si ten regras minimu di uniformizason/akordu di gramatika: pa kumesa, un ALFABETU e un primeru pasu. Alias, na aprendizaji di skrita di un karkel Lingua, primeru kuza ki ta enxinadu e grafemas ki ta riprizenta sons di kel Lingua i dispos skrita di palavras di kel Lingua, sigidu di frazi, testu, ets,.
Nhos odja izenplus di kumentariu skrebedu i publikadu na Liberal on laine, ora ki asuntu en OPINIÃU e skrita di Kauverdianu. Leitor pode ler el en vos altu!

1 . Nhes gente. Oces já oá esse. Um tal d'snhor Montron t'tanda t'inchná mnins fíd'cobeverdian ne Merca criol. Um te sperá ma peis de Sentonton n'di t'manda ses fí p'esse scola. Cis queidod q'esse pode ser um scola moda quel d'Lela Peson de quel temp. Cis oá que esse alupek t'te bem atrasá ossis fí. Geroçon ftura t'e bem fa ca més otrosade. Nôs de Sontonton flizmente sempre no precia um bom potuguês e bem folode. Sis n'oá quonde Sr. Ministre fala criol, inde més criol de bedí, nes ineguroçon qu'és tem vinde te fezé nô n'dem tocode palma? Um "ministre" te falá bedí ne Sentonton, em vez de falá português? Onde ê que se viu equi nésse ilha elguem impurténte falá criol ne descurs einda més criol de bedí? Sr Ménel Veiga tont é que oce t'paga esse tal d'Montron pa atrasa fí d'cobverdian ne Merca?

2. Oi, Meu Zizim de Ti Djô Figuera, Certe que bô ca sabia cma Nh'Antonha mãe d?Orlando de Derby era nha tia.Dvera ela foi sempre grande carpidera de cá de morte ma tude ses cumpaher que bô ta dzê li.Má bô esquecê de Nha Joana de Pascual que também era de sês grupe.Ma never mind boy. Esss stora ta tão bem contode e sabim quê bô ta fazê gente cumeçá t'arri pa despos tchorá. Bo divia era mandás fazê unm filme q'alguns de bos stora. Que bo ta cada dia mas bom e que certeza, quê mi Guey desse é que dzê. Força irmunzim e nhas mantenha GUEY

3. José Luís Tavares,decididamenti, Undertaker tem inveja de bo sucesso e grandi dor di cotovelo,pamodi é ca capaz di fazi igual a bo, é ki nem na sé ária el ca é competente,Dr. Luís spia si bo ta calar quel boca fedi di saliva infectocontagiosa dementiras e bactérias. Rapara ma tudo alguém ta parabenizou, mas menos undertaker, kel omi lá mesti internado di urgêngia pamodi é sta cu traumas causado pa algun cusa falaho na vida, o seja el é um flahado!!
Leitor konsigi le i konprendi es tres artigu imitandu as falas de kada un di kes
kumentarista? E klaru ki sin.
Es kumentariu sta skrebedu ku alfabetu purtuges na un kriolu fonetiku-etimologiku i individual. Nhos debe konkorda ku mi ma tudu es kumentariu sitadu li (1,2 i 3) e konprensivel na konteudu, enbora diferentis (orto) grafia. Ora, skrita sugundu es prinsipi ka ta da pa nxina mininus un Lingua kauverdianu (mas un bes di Santanton a Djabraba) nen nxina LKv komu Lingua Strangeru. I Lingua skrita e (ta) nxinadu na skola!
Sendu asin, Kauverdianus ki ten o ki dadu responsabilidadi pa difinison di Pulitika di Lingua i linguistika ten di asumi ma kada ilha ten se kriolu faladu, ku prununsia diferenti di restantis, i ki skrebe un Lingua Nasional ka pode fundamenta so, i so, nun uniku konponenti gramatikal: Fonetiko-Fonolojiku. Dai ki studu di Lingua Kauverdianu ten di ser alargadu a kes otus konponentis di GRAMATIKA di forma seriu i sistematiku. (pidi pa skrebe un Lingua ki si ker Nasional des forma: skrebe sima bu ta papia, nes kazu di Lingua Kauverdianu e ka e mas ki kontinua ta skrebe kriolu ku Alfabetu kauverdianu. Enbora, pidi pa skrebe asin e un prinsipi validu pamodi e so pa kunsa... kunsa ta skrebe ku prupozitu di kumesa ta sosializa skrita di un Lingua di duminiu di oralidadi).
Ago, e indifensavel kontinua ta skrebe kriolu na purtuges (com alfabeto purtuguês (etimológico) o ku Alfabetu Kauverdianu (fonetiko-fonolojiku)) di forma komu ten stadu ta skrebedu ti gosi. Dja sabedu ma e ka so alfabetu ki ta difini un Lingua.
Kontinua ta pensa Lingua Kauverdianu komu fator di identidadi Nasional des manera, si ka fasedu mas nada, ka ten ninhun vantaji a nivel di komunikason skritu pa Nason Kauverdianu a nau ser obriga Kauverdianus a permanesi ad aeternum ku LKv na produson i konprenson oral i Lingua kriolu na produson i konprenson skritu. E pusivel, funsional mas nãu desejável.
Nu pode kontinua ta ser ofisialmenti un Nasãu bilingi na duminiu di spresãu i produsãu oral i Unilingi na spresãu i produsãu skritu. I ka ten mal ninhun!

Sem comentários:

Enviar um comentário