31.3.10

Boka Bedju: Stensãu Metaforika...

Boka bedju, n. 1. Boka sen denti.2. Mintrozu.Odja modi ki el ta nega, "boka bedju". Mos, bu ten boka bedju.

Boka Bedju, n.1. ruborba ( di LP revólver) arma, fabrikadu na Kabuverdi, pa diskonhesidus. Pulisia prende 28 boka bedju na sidadi di Praia.

Tradusãu: Pt. boca velha, Ing. Old mouth; Fr. ancienne embouchure; crioulo Haitiano ansyen bouch; filipino lumang bibig; Catalão antiga desembocadura

Prikiti...

N labanta prikiti pa N bai abri porta...
? N labantadi kadera prikiti ...
N Labanta di kama prikiti...
N labanta di txon prikiti...
Kantu N odja nha Patron ta ben N labanta prikiti...

Kudadu pa bu gufongu ka kema na braza/boradju...

Stroba-m...

Stroba-m, v. (estorvar, pt). inpidi, difikulta. 1. ka bu stroba-m di faze kuza ki mas N gosta. 2.Si bo bu ka kre, dixa-m. 3. es karu riba paseiu ta stroba-nu di pasa.

Stroberes??

30.3.10

Karundin

 Karundin, adj. m k korundin. 1. txipi. ki ka gosta di da. 2. dju. Es e gentis di rasa karundin. 3. kroku. El e ten mon kroku (fitxadu)! = ka gosta di da ≠ mon abertu, gosta di oferese...

Djori, adj. 1. ki ta txiga, lebi. Fazenda ka ta da un kamisa ki fari kalsa, e djori (=poku). Oji N faze kumida djori ka ta da pa parti pa tudu algen ki sta li.

Kapati,

- Kapati-l na ponta!

Kapati, v. 1. Dja N kapati-l na txopa. 2. Kapati, korta ou rukuti ku unha. 3. Kapati-l na txopa el ta da ramu... 4. Galinha dja ka(ba) kapati-l (dana). 5. "N ta kapati" - kume poku. Es kume, N ka mutu gosta del, mas N ta kapati-l un bokadin.

28.3.10

http://www.youtube.com/watch?v=Cgs3P2MQm3g

Lingua Ndjutudu: Desmame já!

Tres frazi, tres paragrafu lapidar... un verdadi so. Pa papia di Lingua sugundu ten di ten Lingua prumeru, ku dos signifikadu.

Germano Almeida, eu estou de acordo consigo? Estou. Em parte. É preciso desfazer esta ideia de que somos todos Bilingues. Sabemos que a população caboverdiana é Bilingue, e corresponde a verdade. Agora, precisamos é de consensualizar essa "especie" de Bilingues que somos...

Informasãu ten se origen li na Liberalonline

24.3.10

LKv: Ago, Sinhor Montero... salvaguarda fala di kada kual?

-Senhor Diputadu!  Sinhor Injinheru !!!

Naturalmenti ki e pa kabuverdianu ri di nho... Sinhor Injinheru António Monteiro, suma UCID di nho vota kontra, KONTRA OFISIALIZASÃU di nos Lingua Kabuverdianu, ta faze argun sintidu nho faze es intervensãu li?

"obrigado senhor presidente_ senhor ministro_ nós de _ ah_ uma_ forma_ geral_ _ entendemos que esta proposta de lei_ ah dá-nos satisfação_ _ ah colocámos ontem algumas questões que foram respondidas_ ah de forma que para podermos estar ah mais aptos_ a votar em consciência esta proposta_ _ nós entendemos que_ _ no artigo três alínea a_ ah sobre a concessionária dos serviços públicos de rádio e difusão_ _ há uma alínea que gostaríamos que dentro das possibilidades fosse revista_ _ porque alínea gê diz o seguinte_ _ emitir programas regulares_ vocacionadas para a difusão da língua e cultura caboverdiana_ ora_ e nós queremos salvaguardar aqui o seguinte __ o pais tem diversas variantes da língua caboverdiana_ diversas variantes do crioulo_ e para que se não venha no futuro a utilizar uma única variante_ _ da língua caboverdiana nos gostaríamos que ficasse bem claro_ aqui_ nesta proposta de lei mais concretamente neste artigo que para a difusão das diversas variantes da língua caboverdiana_ estou a ver o senhor ministro a rir _ mas é uma questão que nós queremos ver salvaguardados_ porque temos vários crioulos_ vária variantes e queremos de facto que a difusão das nossas variantes sejam feitas em pé di igualdade_ muito obrigado senhor presidente "

"Nossas variantes"... entenda-se, variante mindelense. É isso?

Nho nota: Sinhor diputadu, Lingua Materna (?) ka ta prendedu na skola. Na skola ta enxinadu-prendedu Lingua Ofisial. Purtantu, suma bankada di nho vota kontra Ofisializasãu di LKv. Lingua Kauverdianu ka ta izisti.I Kriolu ta fradu ma ka ten Gramátika, e ratxa du ba!

PRAIA: Po di tera

23.3.10

Uetxi!

- Uetxi! Na. Ami N kre nha pratu ben kakuladu.

- Purba!

- Dja bu purba-m!
Ago, bu kre e prova. Bo dja bu ka da kabesa. E ka? Bu ka meste-m...

Antan ka bu parturba-m...dixa-m na nha sukuru mi ku nha fruminga.

Prubeta bu tenpu,  purba sukuru ki sta dentu bu kabesa, Rei i sinhor di sinku sintidu. Sinhor di korpu!

22.3.10

Lingua i Kultura Kv senpri...

A prupozitu di es artigu di Dotor Manuel Veiga, ex-ministru di kultura : O Meu Testemunho: A Demissão versus Distinção. du fika ta sabe mas sobri kuze ki es Linguista i Investigador faze enkuntu Ministru di Kultura. Nos interesi sta biradu pa Lingua Kabuverdianu, pur isu me nu ta odja nes post so es aspetu. El fra ma el faze. Nu ta rekonhese. Sobri kes argen  ki kritika-l el fra u siginti:

"Os meus críticos têm afirmado que, como Ministro da Cultura, dei atenção quase que exclusivamente ao ALUPEC e à problemática da LCV. Acontece que nos cinco anos e quatro meses que estive no elenco governamental, apenas contribuí para aprovação das Linhas Estratégicas para a Afirmação e Valorização da Língua Caboverdiana (Resolução 48/2005); dei ainda o meu contributo para a aprovação do Alfabeto Caboverdiano (Decreto 8/2009); a institucionalização do Prémio Pedro Cardoso, para incentivar a criação em LCV, contou também com o meu impulso e aprovação.
Devo confessar que no meu consulado, como Ministro da Cultura, as questões linguísticas constituem uma gota de água no oceano imenso das muitas outras acções levadas a cabo. (...)"
Un Verdadi, sta distakadu... nu ta pensa ma na kistãu di Lingua Kauverdianu, tudu kabuverdianu staba ta spera mas di ki "uma gota água no oceano imenso..." . Kabuverdianu staba ta spera un verdaderu planu di inisiu di inplimentasãu di ensinu-aprendizaji di LKv na Teritoriu Nasional (sen kustu?!). E kel li ki MV ka konsigi, meiu era difisil.
Dispos di sinku anu e quatu mesdi guvernu, so nu sa ta spera ler kuze fi faltaba faze i ki ka foi fetu pa es guvernu pa ki LKv ser ofisializadu. mas sin: ofisializasãu di LKv foi ADIADU...
Nos nu ta kradita ma na prosimus lejislatura LKv ten ki ser dibatidu di nobu. Pur isu, nu ta spera ma MV ta ben partilha-sosializa dretu ku tudu kabuverdianu ...
Es kuza di uniformizasãu di skrita di nos Lingua e tramadu? E. Pois, bului toda a Nasãu. Farta sabe pamo e ki buliu?... ofisializasãu era aparentimenti pasifiku.

PS: Nu ten serteza ki Dotor Veiga, sidadãu komun, ta kontinua ta ser um mas-valia na trabadja es prujetu di Ofisializasão di LKv. Nu sta djuntu ku mesmu obijetivu, normalizasãu di skrita di LKv.

Burru e buru!

22 di Marsu: Dia Mundial di Agu... "Água Limpa Para um Mundo Saudável".

Agu e senpri agu, i el ta laba senpri!

UNICV, Palmareju: Ben odja Spozisãu sobri Dia Mundial di Agu i asisti konferensia oji ku manhan.

21.3.10

Gramatika: Katrunis i Inbapu...

Gramatika (obra) di Lingua purtuges ta regista, kuazi senpri, na kapitulu di morfolojia, ki palavra na pasaji di Latin pa purtuges, ma tanbe ku uzu kontinuadu, un determinadu son pode ta sufri modifikasãu fonetiku ki txeu bes ta pasa dispesebedu pa falantis di komunidadi. Nos, si nu odja ku mas atensãu pa palavra ki oji nu ta uza na Kriolu i ki bem sobritudu di purtuges nu ta verifika kes prusesu fonetiku sima: asimilasãu, vokalizasãu, sonorizasãu, nazalasãu, etc. Du meste e mostra-s… Pur izenplu:

COTORNICE (lat.) > cadorniz/cotorniz (pt.) > katurnis, kadurnis, katrunis, koturnis (kriolu Kv)

E pusivel ki nu atxa otus nomi diferenti pa es pasu, kor kastanhu, ku arguns listra pretu di riba kabesa te txiga rabu, mas grandi ki un pinton lijeramenti, ki ta da boiu - diferenti di bua - FRRRRUUUU! rasteru di un kutelu pa kel otu i el ta poi obu na txon linpu, na un lugar mas ou menus sukundidu. Na na tenpu di azagua el ta sta na padjigal ta kanta diferenti di tudu pasu. Difisilmenti bu ta odja-l na txon ta anda, pamode basta el sinti txeru di argen ta txiga pertu pa el da boiu.

Ki mininu di kanpu ki nunka ka fazi inbapu (inbipu) pa pega katrunis? Katrunis na braza ta korta-m agu na boka…

Inbapu ta fazedu ku un pedra ki ten un fasi lizu i tres po. Pedra ta podu inklinadu sustentadu ku kes tres po pa ka kai. Kes tres po e un armadilhadu di forma trangular. na meiu di aria ki kel pedra ta kai, na txon ta fazedu un braku di tamanhu di um punhu fitxadu i dentu del ta podu orina txoku. Ago, e spera ki katurnis bai rabola no lugar fresku. El gosta, na ta rabola el ta toka na armadilha pedra ta kai bipu!

PS: Na ta froxa pedra tuma kudadu pa katrunis ka fuji o pior, minis runhu ta po koko es ta bafa pedra… Anton, pa bu ten serteza ma dja bu sona, primeru djobe rastu katrunis i di argen stranhu a volta di inbapu… si bu ka diskunfia bu pode panha mau!!!   AhahaAAAAAA, ka bu linpa dedu na pedra!

Prekonseitu: ... E Badikosta!


"(...) Em suma, para se acabar com o preconceito, seja ele racial, social ou qualquer outro, é necessário que haja uma democratização da sociedade, que dê oportunidades “iguais” a todos, reconhecendo e respeitando suas diferenças. E mais: a palavra “preconceito” significa um “pré” conceito daquilo que ainda não se conhece a fundo. A partir do momento em que se estuda determinado assunto, que se aprende sobre ele, o que se deve adquirir é “respeito”, e não “discriminação”".
Fonti: Net.

UTOPIKU. Sertu. Komu du ka ta pode vive sen prekonseitu, au menus nu debe tuma konsiensia di es palavra PREKONSEITU, pa nu dexa di ignora-l na nos konportamentu diariu.
- Dixa di ser PREKOSEITOZU, omi!

20.3.10

Rafodju: gargoleta...

"...gargoleta ta djobe undi sta un frol fresku pa el beja na el,

moska ta fareja undi sta.... pa el nbitxa na el."

Que seja,  com um passado rastejante... mas os últimos dias vive-os voando e beijando...

19.3.10

IN MRVADAZ: E Txokota o e Txakota... Publisitariu...

Caro MRVADAZ,
Un son Un letra, ratxa du bai!?

Era pa N da nho parabes pa es "fotu publisitariu". - Bali!

Sobri es kumentariu di nho, leitura sta "nas entrelinhas". Kontudu, nho ten razãu na kuza ki nho skrebe... Argen debe poi travãu nes libertinaji linguistiku en nomi di alupec.

- Alupec e kulpadu di kuze? Kenha ki ka sabe, ka prende skrebe sugundu regras i norma prupostu pa ALUPEC… ki skrebe na otu Lingua!

Ideia ki sa ta ser pasadu (pa kenha?) e ma tudu algen ki ta skrebe purtuges e konpitenti na ta skrebe kriolu,istu e, ka meste bai skola pa prende skrebe LKv...

- Anton, tudu skritu ki parse ku “k” e ALUPEC?

N ta prubeta pa N divulga es fotu na Kauverdianu.blogspot.com… sosializa-l e nha obijetivu.

Anti di N diskise... N ta spera ma nho ta lere-m! Abrasu, Et.

Praia: Fradu Fra... Nobu konstrusãu!

18.3.10

Praia: Fradu Fra...

ma lisin sa ta ben fazedu un Grandi Otel, nes Zona baxu di plato ku vista pa..., ai so paka falupa!

Praia: En Dizenvolvimentu

Inda ten Lugar? Ten sin, ma so pa gentis IN!

Praia: Monumentu di Filu...

Fotografia fetu a partir di Txada Santantoni...

PRAIA: Di Diogu Gomes te Orizonti


Areal di Ganboa, Plaka, Ponti Bedju, Djeu, ... Farol...

16.3.10

Praia: Nos Storia... Diogo Gomes

Oras ki Nhos ben Praia... nhos sirkula. Praia ten kuzas bunitu pa odja...

Praia: Nos Storia


... mostra Storia di Praia!

San Dimingu: kes baka

Bila di San Filpi: Nos Storia

Sobradu di Nho Dotor di Xuma?

 
Omi, ... rekupera nos patrimoniu, di fabor!

Bila di San Filipi: Nos Storia

...marka di kolonizasãu das kinas. Skrebe sobri el

14.3.10

skrebe na Lingua Kabuverdianu ...

... so ta faze sintidu si e pa tudu Kabuverdianu ler.

Ora, testu ki sta li di baxu sta skrebedu e pa leitor ler. Pur izenplu, un leitor di Djarfogu kumo ki el ta ler el?  El debe ler el suma ki el ta ta papia? O el debe ler el suma ki sta skrebedu nes "ortografia funetiku"?

Leitor, sprimenta ler:

"(...) Nu ta fazi un trabadju asin_ nu ka ta faze-l dia interu pamodi e ka ta da pa trabadju dia interu_ ma nu ta manxi sedu_ dipos di kafe nu ten un orariu_ des i meia pa nu bai pa_ pa sentru di formasan _ nu ta trabadja_ _ sugunda_ kuarta i sesta e kustura_ tersa i kinta e sizal_ _ na kustura dja nu fazi txeu kuza_ _dja nu fazi bistidu_ kamiza di omi_ saia ku buluza_ bubu di mininu_ nu ta fazi_ dja nu prendi fazi kel bolsa antigu_ ki si kalhar mininus ka konxi el_ onti nu staba ta fazi sapatera_ dja nu prendi fazi_ tersa i kinta nu ta fazi tisilaji ki e sizal_ ki na kauverdi nu ta fla-l karapati_ nu ta fazi bolsa_ nu ta fazi muxila_ nu ta fazi sestu_ nu ta fazi_ sapatu_ nu sta ben prendi_ nu kre fazi tudu kuza ku el__ nu ten kes otu grupu ki ta trabadja na outu aria_ ki na kuarta ku sugunda_ ku sesta es ta fazi panu tera_ _ N ten nha subrinha propi el gosi es ta fazi so panu tera pa podi_ da mas rendimentu_ sa fazi panu tera_ sa fazi tisilaji_
Nu ta fazi_ nu ta trabadja ku padja midisinais_ nu ta trabadja ku pulgera_ ki ku pulgera kel pisoa ki ben da-nu formasãu_ el fla ma pulgera ta fazi sen trabadju_ mas nos_ kel sen trabadju inda nu ka konxi_ pamodi nu bai formasãu_ inda tudu kel li nu ka mostradu_ dinheru dja kaba_ _[…] (...)"

Leitor intende kuze ki sta skrebedu? Resposta so pode ser sin. Mas e klaru ki  el ta rikonhesi tanbe ma kel testu li e "disgravasãu" di fala di "un santiagensi".
Un leitor ki ta fala i ta ler kriolu di Fogu ta da konta ma  es testu ten un  monti di palavra ki el ka ta fra ora ki el ta papia i naturalmenti ora ki el ta skrebe-l e ta ser di forma diferenti, sima kes palavra ki sta a negritu. Asin tanbe ta kontise ku kenha ki ta papia, le i skrebe otus variantis di kriolu.

Apezar di es entendimentu, Lingua Ofisial di Kabuverdi ten di ser a partida minimamenti normativizadu i kumesa ta ser enxinadu na Skola. Analfabetus, e klaru, es ta kontinua ta papia sima es kre i sima ki es ta prende na ses kumunidadi... Ago, Ortografia Ofisial di LKv ka pode ser totalmenti funetiku...

Ortografia di Lkv...

Pamodi ki Ortografia di LKv ka pode ser transkrisãu ortografiku [skrita fonetika?] di fala di kada un falanti di Lingua, nes kazu, Lingua Kabuverdianu...

"...mes di marsu e mes di mudjer_ pur isu_ nu trazi oji vivensia di gentis_ vivensia di mudjeris di mundu rural _ si trabadju pa un vida mas dizafogadu __ dona Iracema modradora di Gouveia i ta trabadja na sidadi velha_ mas konkretamenti na sulada_ e ta fazi panu tera_ bunekus_ bolsa_ olius medisinais_ sabon di tera i di baboza_ mas nos prugrama da-l ves i vos _ kel ki mas el sabi_ _

Nu ta fazi un trabadju asin_ nu ka ta faze-l dia interu pamodi e ka ta da pa trabadju dia interu_ ma nu ta manxi sedu_ dipos di kafe nu ten un orariu_ des i meia pa nu bai pa_ pa sentru di formasan _ nu ta trabadja_ _ sugunda_ kuarta i sesta e kustura_ tersa i kinta e sizal_ _ na kustura dja nu fazi txeu kuza_ _dja nu fazi bistidu_ kamiza di omi_ saia ku buluza_ bubu di mininu_ nu ta fazi_ dja nu prendi fazi kel bolsa antigu_ ki si kalhar mininus ka konxi el_ onti nu staba ta fazi sapatera_ dja nu prendi fazi_ tersa i kinta nu ta fazi tisilaji ki e sizal_ ki na kauverdi nu ta fla-l karapati_ nu ta fazi bolsa_ nu ta fazi muxila_ nu ta fazi sestu_ nu ta fazi_ sapatu_ nu sta ben prendi_ nu kre fazi tudu kuza ku el__ nu ten kes otu grupu ki ta trabadja na outu aria_ ki na kuarta ku sugunda_ ku sesta es ta fazi panu tera_ _ N ten nha subrinha propi el gosi es ta fazi so panu tera pa podi_ da mas rendimentu_ sa fazi panu tera_ sa fazi tisilaji_

Nu ta fazi_ nu ta trabadja ku padja midisinais_ nu ta trabadja ku pulgera_ ki ku pulgera kel pisoa ki ben da-nu formasãu_ el fla ma pulgera ta fazi sem trabadju_ mas nos_ kel sen trabadju inda nu ka konxi_ pamodi nu bai formasu_ inda tudu kel li nu ka mostradu_ dinheru dja kaba_ _[…]
ma nos inda nu prendi so fazi bon tipu di sabon_ nu fazi azeti di purga_ ten kel kuada_ ki ta sai tanbe di pulgera_ nu ta fazi xanpo di pulgera_ nu ta fazi dos tipu di pomada di pulgera_ nu ta fazi pomada ki ta tra dor di rematismu_ nu ta fazi pomada tanbe ki ta tra_ pa stika_ pa_ pa musklu i pa transforma peli di midjor_ pa tra kes kuza branku_ pa tra kumixãu di korpu
[…] nu sabi faze-l ma inda nu ka faze-l pa nu poi na loja_ pamodi ka ten materia prima_ _na kabuverdi propi ki ka ten_ pamodi pa pomada_ pamodi pa pomada nu mesti_ nu mesti vazulina natural_ nu mesti sera di abelha ki na brazil e_ axu ki es ta da-l nomi di lanolina_ nu mesti kes kuzas_ nu ta mesti makina ki e pa fazi ku el _ _ ma mesmu asin_ si nu ka teni kel la_ sen makina nu ta fazi_ pamodi nu ten stadu ta fazi a mon_ pa xanpo nu ta fazi_ nu mesti tanbe bazi di xanpo ki e di brazil ki ta ben_ _ ma xanpo e so bazi ki nu sta mesti_ kel xanpo e anti kaspa e ta tra kel kumixãu branku di kabesa i di korpu tanbe.[…]

sta sabon di baboza sta sabon di tera_ _ ten dos tipu di sabon di tera_ sta un ki e mas forti_ ki e natural_ _ so di pulgera_ sta un ki e misturadu_ otru tipu_ otru tipu di sabon_ pamodi ki kel so di pulgera e pa lava ku el un bes pa simana_ _ si bu laba ku el diariamenti el ten tendensia di tra algen peli di korpu_ _ _

Kel sabon di tera e natural pa kuze ki el ta sirbi_ _ _

Ten txeu algen ki ta fla-nu_ _ N teni mininu ku monti sarna na kabesa_ N ta laba-l ku el pa el tra_ ma el e pa laba ku el un bes pa simana_ si bu laba ku el kontinuada e ta prejudika mas txeu_ agora_ kes misturadu bu podi laba ku el tudu dia i el ta tra_ _ _ i el ta po algen un peli suavi_ ta fika bunitu […] 

sabon di pulgera e ka mutu bon pamodi e ka ta ten tudu tenpu_ ten tenpu ki pulgera ta falta _ _ _ sta sabon di baboza_ sabon di baboza tanbe ta torna peli mas nobu_ _ el ta tra peli mas velhu e ta tra mas nobu_ _ _ algen ta fika senpri korpu nobu_ _ _

Pulgera ku baboza nhos ta bai tra na undi_ _

Pulgera e pa bai kodji na txada_ pa ben ku el_ _ pa tra kel karepa_ dipos pa poi na panela_ pa tora_ pa ben tra kes kaska ki ben di pa dentu_ pa poi na pilon pa pila_ pa kunsa poi go na bidon pa kuzinha_ […] e ten txeu kansera pa fazi kel la_ e ten txeu kansera_ ma prontu_ ma komu e bon_ aian_ nu ta fazi kel la_ ma ate si nu ranjaba un fornu ki nho ta ranjaba pulgera na el_ pamodi el ta prejudika saudi_ el ta poi na panela_ el ta poi na txon pa poi monti lumi pa ta tora kel po _ kel tenperatura e na kosta di algen_ _ _ […] dentu di kel la ki du ta tra kel kuza_ ki nu ta fla-l uhhh_ kuada_ di kel kuada ki nu ta fazi xanpo di pulgera_ _ _

N nota tanbe ki nha sta fazi bolsas_ nhos ta fazi boneka_ e p anhos valoriza nos kultura kabuverdiana_ mudjer ku panu maradu_ kantu tenpu nhos ta ten ta fazi kel boneka la_ _

Kel boneka la e un_ e un trabadju ki ta parsi pikinoti_ ma e kansadu_ pamodi fazi boneka e pa poi na makina_ pa djobi maneras ki ta koze-l pa el ka diskozi mas un bes_ ora ki bu ka faze-l go_ dentu di kel boneka la_ el ta leba un monti panu_ si kalhar un buneku el ta leba un lensol dentu del_ pa intxi-l ben intxidu pa el pode fika di forma midjor_ enton ora ki e sta intxidu ten ki ta podu kel pe_ pa e poi sakedu_ agora nu ta po-l panu terá_ nu ta po-l buluza branku_ lensu branku_ saia branku_ pa podi mostra kel _ kel tradisãu_ kes kuzas antigu pa ka perdi_ nu ka kre pa perdi …"

Transcrisãu di parti di un entrevista " Prugrama HA MAR HA TERRA" di oji 14 di marsu di 2010.

13.3.10

Mi N ka Sta ardiga...

... pamo "Sol ma dja el sai, parma di mon ka ta tadja-l."

10.3.10

IILP: Inda Si Fosi Fradu Ki Fra...









N ta spera ma ta kontinua ta ser validu: "perguntar não ofende", Sinhores!

N konsulta saite di IILP poku bes. N sa ta lenbra so di kuartu bes, motivus e obviu. Primeru bes foi kantu Dra. Ondina Ferreira era Prezienti, primeru vizita, sugundu bes kantu Doutor Manuel Brito-Semedo foi eleitu, terseru bes foi kantu Amélia Mingas tuma posi i oji foi pa motivu di kel pesa sitadu li di riba. Ka e ki na atual saiti di IILP ka ten nada ki ta interesa: N klika na tudu na tudu se korpu i ka ten NOBIDADI! Logu,  N fika surprendidu ku es frazi sitadu i sobritudu ku es spresãu "(...) tem feito um trabalho notável".  Undi Sta publikadu es trabadju notavel ki Prizidenti di ANCv sa ta referi apesar di "constrangimentos"?
Suma NET e rapidu, N faze un buska "Amelia Mingas" N atxa kes saiti li: Amélia Mingas bate com a porta, Amélia Mingas «desconsolada» com a falta de apoio ao IILP istu a  2-Nov-2007.; Amélia Mingas está farta de elefantes brancos istu a  22-Jul-2009; Amélia Mingas "cansada de sacrifícios" vai bater com a porta, istu a 23-jul-2009; CPLP não tem política para língua portuguesa istu a 10-03-2010, oji, purtantu.
Tanbe  IILP sa ta (ten stadu ta)  "ladradu" badikosta na Blogosfera Nasional i internasional, i e ka di oji... Dja N kansa. Si nhos kre sabe mas sobri IILP... Dja nhos ka(ba) sabe-l!

Ago, "FRADU FRA" na bon kriolu ka ta skrebedu!

Nos Ministra di Ensinu Superior, Siensia i Kultura

Natural de Portugal e de nacionalidade Cabo-verdiana
Nascido a 04 de Agosto de 1957
Licenciada em Historia pela Faculdade de Letras da Universidade de Coimbra, Portugal, Mestrada em Literaturas e Culturas Africanas de Expressão Portuguesa - FCHS da Universidade Nova de Lisboa e Doutoranda em Ciências da Educação - Administração educacional
Desempenhou as seguintes funções:
Técnica Superior da Secretaria Geral do Ministério da Educação, na Divisão de Bolsas de Estudo e Cooperação
Delegada do Ministério da Educação na Ilha do Fogo
Directora do Liceu Ludjero Lima - Mindelo
Professora da Escola de Formação de Professores do Ensino Básico do Mindelo
Coordenadora do 2º Curso FEPROF ( Formação em Exercício dos Professores do Ensino Básico) da região de Barlavento
Responsável do Projecto - Sistema de Escolas Associadas da UNESCO na EFPEB do Mindelo
Consultora do Projecto Pró-Ensino (Fomento do Ensino Básico) da GTZ (Cooperação Alemã)
Coordenadora das Unidades Pedagógicas de Avaliação e Cooperação para o Desenvolvimento da Escola de Formação de Professores do Ensino Básico do Mindelo - Instituto Pedagógico de Cabo Verde
Directora do Gabinete da Ministra da Educação e Valorização dos Recursos Humanos (MEVRH)
Directora Geral do Gabinete de Estudos e Planeamento do_MEVRH

9.3.10

Nos Universidadi di Kabuverdi: Mas un Pizu... mas skada,

... Midjor kondisãu... pa studa pa kria bagaji...

Purtuges: U Pasadu e u Prizenti (I)

Este é o tão falado José Maria Relvas...

8.3.10

Dia-Dia di Mudjer Kabuverdiana

Mudjer ta sirbi di kabesa
Pa po banhera pa rabida bida,
Kabesa, so kabesa ki ta prende bida... pa ka kai na disgrasa.

7.3.10

... Skrita di Lingua Kabuverdianu...


Si ora ki nu ta skrebe na Lingua Kabuverdianu (kuandu ofisializadu) e pa tudu kabuverdianu alfabetizadu le, anton, nu debe ortografa arguns di kes vogal ki e mudu, pamodi e es ki ta sirbi pa rekonstitui silba na ora di forma palavras derivadu, pur izenplu, ki ta obedese prinsipius morfolojiku geral.
Pur izenplu, na skrita di Lkv si setadu *TITL(nomi) obrigatoriamenti ta setadu tanbe posivel formasãu di:
*tilar>titladu>intitla>titlaridadi>titlmetria>titlador>titlasãu>titlajen>titleru; etc. (…)

Sabedu ma na un varianti di kriolu un vugal pode ser mudu mas nakel otu e ka e. Si nu konkorda ku es fatu, enton, Norma di skrita di Lingua Kabuverdianu a "autorizar ofisialmenti" debe traze vugal mudu i dexa Leitor posibilidadi di pronunsia-l o nau na atu di leitura.
Ago, ninhun pruposta di skrita di Lingua Ofisial (LO) ta tem se bazi “preskrisãu” di manera ki kada un di ses falantis ta papia, mas ten di ser un pruposta ki ta splisita “regras” ki komunidadi di falantis ta utiliza di forma intuitivu. Pa otu ladu, pruposta di skrita di un LO ka ten intensãu di da konta tudu falar (prozodia) nen di tudu dialetu faladu dentu di se frontera.
Sendu sertu ki, individualmenti, kada falanti-skrebenti pode skrebe suma ki el ta papia, violandu “regras ofisiais”, mas fazendu isu, el ta ser lidu sobretudu pa se grupu di amigus i/ o admiradoris (…).
Alendu mas, LO ofisial pa se natureza i ses objetivu el tem di ser regradu pa normas i prinsipius geral ki sta na origem di kel Lingua partikular. El debe pirmiti un saber linguistiku konsienti i el debe pode ser studadu i ensinadu. Pa isu, el debe ten obrigatoriamenti un padrãu di skrita ofisial i nasional autorizadu pa sustenta unidadi linguistiku di Nasãu.

E konsensual ki Lingua ki papiadu na seiu di família e un prusesu “natural”, mas norma padrãu el e “artifisial” i e un prusesu di kodifikasãu kontinua. Dai ki karkel planifikasãu linguistiku e ten na fonti un Instituisãu Publiku ku kredibilidadi i rikonhesimentu Sientifiku, pa ta faze leis i  regula uzu kuretu di Lingua Nasional Ofisial, i promove konsiensia linguistiku di kumunidadi di falantis, pelu menus a nivel Nasional.
Purtantu, kre pasa es imaginasãu fasilitu di ki kada falanti pode skrebe suma ki el ta papia (eskrita fonetiku-fonolojiku) e ka debe ser difendidu a nivel di Pulitika di Stadu i komu Prinsipiu Institucional, pamode e ka ten suporti Sientifiku. Si inda pur sima, e ka ta leba a ladu ninhun.

Mestedu, oji, e sosializasãu di un skrita di Lkv i ki falantis ta sinti na el un mas valia (…). i si nu lenbra sosializasãu ki kumesa ta ser fetu na kominikasãu sosial atraves di prugrama "le i skrebe língua kabuverdianu" era inaseitavel, talves pur isu me es kaba ku el. Pois, kel prugrama “le i skrebe…” tinha “ab initio” tendensia disfarsadamenti rejionalista: Mindelu ku Praia. Kuandu tudu nos sabe ma pruposta di skrita ofisial di karkel lingua faladu (agrafa?) ten di ser nesesariamenti funsional i di ser di kriadu supra tudu falares nasional, mas ki tudu falantis ta identifika ku el. Sen po en kauza es relasãu saudavel entri diversus falares nasional.

6.3.10

Konstrusãu spontaniu na Bela Vista di Praia, Ka ten vizãu..

Txuba al ben!...
Sabedu ma txeia ka ta tadjadu... ki fari ku pe!

5.3.10

Rabu e tras di Katxor: IN Café Margoso

N gosta... Politikus na Puder debe Ler kuza ki elite Apulitiku ta "dize-skreve". Sinãu... naturalmenti, rabu e tras di katxor!


5. "(...)O Ministro da Cultura saiu porque se mostrou incompetente para o cargo, para o que terá contribuído ter estado rodeado pelos mesmos de sempre que por lá andam a vegetar deste o tempo de canequinha."
4."(...) E sublinho o institucional, porque não há cabo-verdiano nenhum que não ame incondicionalmente a sua língua, seja qual for a sua posição relativamente a esta matéria. Não há heróis nem vilões nesta história. E penso que a dignidade passa sobretudo pela questão do ensino e de se criar as condições para que as crianças possam aprender a ler e a escrever na mesma língua primeira com que aprenderam a falar.(...)"
3 ."(...) assim como para a frase final do texto de Manuel Veiga que originou a presente declaração: "Fico por aqui, na certeza de que o debate vai prosseguir de forma serena, assumida, fundamentada, respeitadora, e melhor ainda, se for com a morabéza que tem caracterizado a tradicional idiossincrasia do nosso povo." Sinceramente, pela forma desastrosa como este processo tem sido conduzido, e pelo que se tem lido e ouvido um pouco por todo o lado, parece-me que já vai um bocado tarde. Por aqui ficamos à espera dos próximos capítulos."


Si nhos kre sabe mas nhos bai tuma un kafe margos li sin  ki e INTEGRAL

Acha que Português é a nossa Língua Formal... So grandeza!

A prupozitu, ka interesa… algen fra-m “sabe, o Português é a nossa língua formal, na Cabo Verde…”. Eu perguntei-lhe: O que é que significa língua formal? El tuntunhi, el muda-m di konbersu i el ka risponde-m.

Di akordu ku obras di referensia, nu ten, di akordu ku situasãu sosial di fala, lingua informal i nu ten lingua formal. Si na kel primeru e utilizadu na seiu di familia i di amigus o di kulegas di trabadju, linguagi undi e pusivel utilizasãu di kalãu i jiria. Na sugundu, linguaji ten di ser kuidadu pamodi e dirijidu pa superior ierarkiku o pa un publiku mas alargadu sima nun konferensia, nun kulokiu, sala di aula o di reunion di trabadju, na radiu, na tilivizãu, etc.
Sabedu ma Lingua Kabuverdianu, asin komu na tudu lingua ki ta papiadu na mundu, tanbe ten markas di formalidadi e di informalidadi. So ki arguns kabuverdianus ka ten konsiensia splisitu di ki tanbe ta izisti na se Lingua situasãu formal i informal  di uzu di Lingua ki es ta papia. Pur isu me nu ten frazi sima 1. i 2. I "ningen" ka ten otoridadi pa kurigi-l.

Di fatu, ka sta na ninhun Gramatika normativu-preskritivu di Lingua Kabuverdianu regras di (in)formalidadi ki ta enxina-nu na ki ora ki nu debe utiliza (in)formalidadi na komunikasãu di akordu ku nos interlokutor. Logu, komu falanti nu pode utiliza ku karkel otu di forma indiskriminadu linguaji formal o informal. Inda ka ten otoridadi rekonhisidu sosialmenti pa inpo-nu Regra di uzu linguistiku, aseitavel.

Pa un “falanti brutu” ka ta izisti frontera entri linguaji formal/informal… e ratxa du bai! E sin ki e sabi, klaru! "Não e ki kriolu ka ten gramatika!?" Es regras pratiku ki ta regula komunikasãu na kumunidadi di falantis. Ka ten!? Ten.
Mas komu ta pensadu ma "kriolu ka ten Gramatika", nu ta verifika na nos dia-a-dia ki falantis di LKv, oji, ka sta ten ninhun kuidadu spesial na konbersa ku pesoas konxedu nen ku pisoas ki es ka konxe. Pur isu oji nu ta seta komu normalisimu frazi suma:

1. “ Abo prufesor nu staba ta spera-bu pa bu bem da-nu aula desdi seti i meia…bu ka ben pamodi?” en ves di “Anho prufesor du staba ta spera nho pa nho ben da-nu aula desdi seti i meia… nho ka ben pamode”

2. "E Kuze ki bu kre?" Istu nun atendimentu nun repartisãu publiku, en ves di “sin, kuze ki nho kre? (ah, sta na moda gosi “kuze ki sinhor kre? Mas dispôs dês primeru purgunta e natural “bo” i “bu” pa da restanti informasãu… dja nhos bira kulega! E.?).

Mas ora ki du ta fla "Português é a nossa Língua Formal" Nu debe risponde: Na unde i kenha ki ta papia purtuges (in)formal li na Kabuverdi? Mas, papia Purtuges ku kenha?

- "Manias di grandeza, e!… Anton, El ta papia-m na purtuges, N ta da-l so na kriolu, pa N mostra-l!"... N kaba-l ku se xou...