30.8.09

Skrebe nun kriolu o skrebe na Lingua Kauverdianu?

Ken ki sabe papia, le i skrebe purtuges pode tanbe skrebe i le kriolu si el ta papia-l. Fatu e ki kriolu tradisionalmenti e skrebedu ku alfabetu purtuges i talves ku aplikason di alguns ‘regras’ di skrita di purtuges. Mas senpri falta autoridadi pa justifika, ku argumentus linguistiku, kureson o inkureson na skrita di un determinadu palavra, spreson o frazi na kriolu. Logu, kenha ki aventura na skrita di un kriolu nunka tevi grandis preokupason di pensa na diferensa ki ten entri lingua papiadu i lingua skrebedu i leitura di un testu skritu ka pode ser konfundidu ku fala. Kuzas ki ta nxinadu na skola.
Skrebe kriolu nunka foi nxinadu na skola. Dai ki skrita di kriolu e bastanti individual i sprimental. So pur azar e ki du pode inkontra un skrita sistematiku num mesmu autor.
Mas mesmu sen regras preskritiva rigorozu, kes skritus na kriolu ki txiga te nos, pur izenplu, es “FINAÇOM DA MORTE DO DOUTOR HONÓRIO” ta mostra-nu ma na ortografia di kriolu ten preokupason di ser soniko-etimolojiku.

Só gora qui djám cetâ -
ma alguem di divogacia ê pirsiguido,
pirsiguido na sê studu,
pamodi sê sabiduria,
pamodi êl ê di sê cabéça, ,
êl ê di fórça,- el e di se forsa,
êl ê di coraçom grandi…
Pirsiguido sim,
na sê tribuna,
na sê sento, - na se sentu,
coraçom ê préto,
tcheu di cabélo préto!
Pamódi prumeru sê bistimenta
ê di corasom.
Nha guenti, nhôs ki bem lâ di Praia,
nhôs dã conta di nôs rei préto,
qui desdi quel dia qu´ê bá di li,
m' c'obil papiâ
m' c'obil ri,
m' c'odjal bistido di préto
bistimenta qui djam àrâ disconfiába
cuma sê bida era curto,
pamó kel ó qu´ê bisti quel capa di bolta rodondo,
Ê ta parceba mi
So qui Nhâ Sã Miguel
Dipôs di morto,
Resignado
Sentenciado na Calbário!
(recolhido por Baltasar Lopes)

 Na un leitura en vos altu, si nu le asentuason tanbe nu ta repara ma preokupason di autor o ki el ta asentua un palavra, ora agudu, ora sirkunfleksu i o ki el ka ta skrebe un vugal, sima, pur izenplu, m' c' obil papiâ, (en ves m' ca obil papia ) e pa marka abertura/fexamentu di vugal i pa mostra pronunsia di frazi (en ves di skrita), respetivamenti.
Pa marka ma leitura di vugal e abertu 'cabéça', 'fórça', 'préto', 'cabélo' i pa marka fexamentu di 'a' final na formas verbal 'cetâ, papiâ '. Autor kre inplisitamenti pa leitor, indipendentimenti di varianti di kriolu ki el ta papia, le na varianti di kriolu ki sta skrebedu.
Ma si e pusivel faze leitor le kel varianti di kriolu ki sta skrebedu, atraves di asentuason i apagamentu di vugal nun kontestu determinadu, e ka pode garanti ma tudu leitor sabe signifikadu di palavra 'gora'. Es termu e kriolizason di 'agora' purtuges, ki na kes otu varianti di kriolu rezulta em go, ago, gosi, gosi go, grinha sin, gorago, gosin. Nen pidi leitor pa ka odja ma 'djám', 'dã' i 'djam' sta skrebedu di forma asistematiku. Leitura des puema ta pirmiti fla ma 'dã' debeba ser 'dam' i '... djám cetâ' debeba ser ... '... dja m' cetâ'. Autor ka foi sistematiku na se ortografia? Apesar di frajilidadi di skrita 'soniko-etimolojiku', kauverdianus formadu na lingua portuges senpri foi kapas di skrebe, di ler i di konprende testus na un kriolu.
Na pasadu kada kauverdianu falanti di kriolu skolarizadu na purtuges ta skrebeba di manera individual kel kriolu ki el ta papiaba, ku total liberdadi, e ningen ka tinha autoridadi pa ponta-l un fadja gramatikal. Talves e di li ki ben es memoravel ramoki: Kriolu ka ten gramatika! Gramatika entendidu komu: "tratado descritivo-normativo da morfologia e da sintaxe de uma língua". Kriolu era para o que servia!

Oji kuze ki kredu e ki skola di kauverdi pasa tanbe ta nxina minis di kauverdi le i skrebe lingua na lingua nasional, suma ki ta kontise na Purtugal, Fransa, Reinu Unidu, Itália, ets.

O será ki  nos minis debe kontinua ta prende papia, le i skrebe purtuges na skola pa es pode traduzi ses lingua, ses kultura i ses kunhesimentu kotidianu? 

28.8.09

Obu e ka mesmu ovu?

N ler bu blogi… Abo na kriolu ka ta fradu ‘sanduixi’.
- Nton kel kusa kume fetu ku pon kortadu na meiu ku obu streladu dentu del modi ki ta txumadu?”
- Sandis di ovu.
- Sandis di Obu?! Sanduixi di obu sta eradu?
- N ka sabe si sta eradu. N sabe ma gosi ka sa ta fradu “obu” , gosi tudu algen ta fra e ovu , purtantu  sandis_  di_ ovu. Obu, palu menus na Praia, e otu kuza... I e ka ta fradu.
                                      
 Kriolu ten txeu pa nprenha Kauverdianu

Ambienti demokratiku

Rabida vida e kapital

Ambienti ratadjadu

Kazas klandistinu na ladera... di

Ambienti klaustral

Di  Krus di Papa pa orizonti

27.8.09

Pa skrebe... ta da te ku alfabetu Xines

Pa skrebe nu meste un alfabetu ofisial i ... Pa skrebe Lingua Kauverdianu, un lingua relativamenti nobu, kriadu un konjuntu di letras (grafemas) pa representa sons (fonemas) i el dadu nomi di Alfabetu Kabuverdianu (a, b, d, dj, e, f, g, h, i, j, k, l, lh, m, n, nh, n¨, o, p, r, s, t, tx, u, v, x, z.A, B, D, DJ, E, F, G, H, I, J, K, L, LH, M, N, NH, N¨, O, P, R, S, T, TX, U, V, X, Z. Un alfabetu formadu pa 23 letra i 4 digrafu (dj/DJ, LH/lh, NH/nh, TX/tx)).

Letra h/H ka ta reprezenta a ninhun fonema na Kauverdianu. Es letras ta sirbi pa djunta ku l/L i n/N pa forma sons ki e ka reprezentadu pa alfabetu.


1. Grafemas e pa skrebe palavras - palavra "unidade mínima com som e significado", ki nu ta uza diariamenti na nos relason sosial li na Kauverdi.Pensa: si nu skrebe un palavra nu ta spera ki algen alfabetizadu sima ma nos ta ser tanbe kapaz di lere-l. Enton, si N skrebe: sanduixi, sanduíche o sandwich? Si bo e alfabetizadu so na purtuges tudu es ten kuazi mesmu son ora ki bo le-es. Bu pode fla ma nu ten un mesmu palavra skrebedu di tres manera diferenti.

Ago, kal di kes palavra ki sta skrebedu kuretamenti?

Resposta: Karkel un pode sta skrebedu kuretamenti. Istu e, sta kuretu o nãu ta dipendi di regras preskritiva di skrita di lingua ki nu sa ta skrebe na el. Ku isu N kre fla ma 'sanduixi' sta skrebedu ku regra di skrita di Kauverdianu; 'sanduíche' sta skrebedu ku regra di skrita di portuges i 'sandwich' sta skribedu ku regra di skrita di ingles...
1.2. Ora ki un kriansa ta skola el ta prende un alfabetu. Un alfabetu pa el skrebe lingua ki el ta papia na se kumunidadi - so na kes nason kolonizadu ki kriansa ta bai skola prende skrebe un lingua ki el ka ta papia.

Kriansa, o ki el bai skola pa prumeru bes, el ta prende faze un ligason di un determinadu son a un letra. Ripara ma kriansa, o ki el sta na idadi di bai skola dja el sabe papia. Dai ki el sta ba skola prende skrebe kes palavra i kes frazi ki el 'sabe fla', i e sabe faze, pelu menus pa inisia. Purtantu, nes prusesu di aprendizagi el ta prende skrebe i el ta prende tanbe variason di sons pa determinadus letra. Pur izenplu, ma palavra 'petu' ta pronunsiadu ['petu] e palavra 'janela' ta pronunsiadu [Зa'nεlα]. Kel letra 'e' ki sta na palavra 'petu' i na palavra 'janela' e un mesmu letra "e" ma ki ten son diferenti. Ora ki es palavra li parse nun testu el sabe ler i ... ka ta le *['pεtu] nen *[ Зα'nela ]... el ta ta prende...

E nes sentidu i ku es utilidadi ki nu debe odja ofisializason di AK, un alfabetu pa nxina minis di Kauverdi skrebe lingua ki es ta papia ku ses mai i ku ses vizinhu i finalmenti ku kuminidadi kauverdianu na mundu interu... prumeru ki tudu kes otus.

Komu senpri ten kenha ki ka gosta di AK ma ta adora papia Lingua kauverdianu si ideia e ser orijinal pode faze sima Xines - skrebe son di Kauverdianu ku Alfabetu Xines.

26.8.09

Ratxa gramatika di

Lingua purtuges e krioulizavel? Sin, ma ka ten nesesidadi di nu papia sima Jorge Nogueira: Ja ki du sta indubitavelmenti peranti a un selesãu ki ten un di kes milhoris valoris di Kabuverdi, mas kuandu N afirma ma nos objetivu e prokura ganha turneiu interilhas du faze-l konssienti desas difikuldadis, purtantu du sabe responsabilidadi ki du ten, nos jugadoris sta konssienti di ekipa ki es ta ba enfrenta. Esa nusãu ki du ta fra ma nos objetivu, purtantu ka altera en nada. Intrivista RNCV 8H di oji, 26 di agosto.
Lingua, so e LINGUA si el tiver un Gramatika. Kriolu ten sen gramatika. Enfin, quer-se o crioulo como língua de entendimento. Fazer o quê?

21.8.09

Ratutida!? Ia. O bu kre o bu ka kre...

Ratuti Prugrama le i skrebi ku eru i omison! Pamodi?
- E pa N Fla-u o e pa N dize-bu!
Eru e ora ki fladu '...oxi nu sta ben konxi son di vugal na lingua kabuverdianu es e: [a] ; [e] ; [i]; [o] ; [u]
1. [a] sima na palavra "arvi" ['arvi] ou ['arvᵼ] ; "ave" ['avi] ou ['avᵼ]
2. *[e] sima na palavra "égua" ['ɛgwɐ], "pé" ['pɛ] ; "dedu" ['dɛdu]/ ['dɛdᵼ] ; "denti" ['dẽti] o ['dẽtᵼ];
3. [i] sima na palavra "igreja" [i'greзɐ], "ilha" ['iλɐ];
4. *[o] sima na "bola" ['bɔlɐ];
5. [u] sima na ['ursu] o ['ursᵼ];
I ka pensa ma 'son di vugal' e ka letra. Purtantu, li ten konfuzon son ku letra. 1 vugal, enkuantu letra di AK, pur izenplu, letra 'o' ten 2 son: [o] i [ɔ].
Si nu sta ben konxi 'son di vugal na lingua kauverdianu' e un eru fla, sima na 2. *[e] sima na palavra "égua" ['ɛgwɐ], "pé" ['pɛ] ; "dedu" ['dɛdu]/ ['dɛdᵼ] ; "denti" ['dẽti] o ['dẽtᵼ] pamodi es palavras ka ten kel son [e]. Repara ma na kes palavras ten son [ɛ] i son [ẽ] nazal sima na palavra 'denti'. [e] e sima na palavra 'petu'.
Na 3. nu ta verifika un otu eru identiku *[o] sima na palavra 'bóla' 'bola ka ten son [o] , el ten son [ɔ] ki e grafadu ku letra 'o' , sima na 'kola tudu' i 'toki di mestri'. Son [o] e sima na palavra 'tolu'.
Ps: Num post di 7.7.09., li me nes blogi, N faze transkrison ortografiku integral di kel prugrama li, ki ripitidu oji.

19.8.09

Prabulema...ma e konta bu txiska!

E bon obi un o mas vezis pur dia un prugrama suma es di Ministeriu di Kultura, PRUGRAMA LE I SKREBE LINGUA KABUVERDIANU, ki debeba ser isselenti (iselenti) di pontu di vista Sientifiku. Ma es prugrama ta dexa txeu interogason na ouvintis di RNCV/TCV. Pur izenplu, na prugrama di oji 8H55:
... Oji nu sta ben konxi letra "Z" suma na palavras:
1. [nɐtu'rɛzɐ];
2. ['uzu];
3. ** [a'nalis];
4. ['kazɐ] ;
5. ku dos realizasonpusivel [kɐzɐ'mẽtu] o [kɐzɐ'mẽtᵼ] ;
6. ku dos realizason pusivel [i'zami] o [i'zamᵼ].

Presupondu ki sta ledu (produson) di palavras di dos varianti, Santiagu(?) Sãu Visenti(?), na 2. nu ta oserba un omison(?) na realizason di palavra , Sãu Visenti debe realiza-l tanbe, pur regra ['uzᵼ] ; i un eru na 3. es palavra ka ta realizadu ku letra "z" i ningen ka ta po-l [z] inkluzive apresentadora.
Nos nu ta difende LKv i du sta di akordu ku divulgason des Prugrama i e debe kontinua: Mas si di fatu e ku es Prugrama ki es kre mostra-nu modi ki ta ledu i ta skrebedu na lingua kabuverdianu (?) ... es debe pensa midjor na se realizason pa es pode da-nu ola (aula). Nos, Kauverdianu, sertamenti nu ta gardise.
PS: Sta un monti di Kauverdianu diskontenti ku es Prugrama Le i Skrebi lingua Kabuverdianu di MC (fonti: arigus i kumentarius na jornal en papel i on line, sobretudu ora ki asuntu e Lingua kauverdianu(?).

18.8.09

Skrebe Lingua Kauverdianu...

Skrebe Lingua Kauverdianu ka pode ser enkaradu komu skrebe un Kriolu...
Na kauverdi maioria di sidadons alfabetizadu sta di akordu ki Lingua kauverdianu (LKv) e bon pa fala i e mau pa skrebe, sobretudu ora ke fetu na es Alfabetu Kauverdianu (AK) aprovadu pa dekretu-lei nº8/2009. E ki AK ta ben regula skrita di Lingua Kauverdianu enkuantu Lingua Nasional em opozisãu a skrita di kriolu ki kada kauverdianu alfabetizadu, di Santanton te Djabraba, sta abituadu ta skrebe kriolu na purtuges i ningen ka ten otoridadi pa kuriji-l. Purtantu, es nobu norma regradu di skrebe LKv ku AK, un norma instituidu pur dikretu-lei, ta ben mexe ku abitu di skrita individual di kada alfabetizadu, i txeu bes, sen karkel prinsipi normativu, inda ki individual. Para alem disu, talves es diskordia entri kauverdianus alfabetizadu sta na ka leba en konta ki skrebe un Lingua Nasional ka pode ser fetu tendu komu panu di fundu interesi individualizadu o di grupu, ma sin debe ser fetu di manera institusionalizadu (pur dikretu-lei, sima nes kazu) di modu ki tudu Nason skolarizadu ta ser kapas di ler (i skrebe tanbe). Objetivu di skrita e rejista un pensamentu... pa partilha ku (n)un determinadu kumunidadi di letradus. Logu, e nesesariu ki ten un (uniku) entendimentu sobri kel asuntu skrebedu. I isu so e pusivel si ten regras minimu di uniformizason/akordu di gramatika: pa kumesa, un ALFABETU e un primeru pasu. Alias, na aprendizaji di skrita di un karkel Lingua, primeru kuza ki ta enxinadu e grafemas ki ta riprizenta sons di kel Lingua i dispos skrita di palavras di kel Lingua, sigidu di frazi, testu, ets,.
Nhos odja izenplus di kumentariu skrebedu i publikadu na Liberal on laine, ora ki asuntu en OPINIÃU e skrita di Kauverdianu. Leitor pode ler el en vos altu!

1 . Nhes gente. Oces já oá esse. Um tal d'snhor Montron t'tanda t'inchná mnins fíd'cobeverdian ne Merca criol. Um te sperá ma peis de Sentonton n'di t'manda ses fí p'esse scola. Cis queidod q'esse pode ser um scola moda quel d'Lela Peson de quel temp. Cis oá que esse alupek t'te bem atrasá ossis fí. Geroçon ftura t'e bem fa ca més otrosade. Nôs de Sontonton flizmente sempre no precia um bom potuguês e bem folode. Sis n'oá quonde Sr. Ministre fala criol, inde més criol de bedí, nes ineguroçon qu'és tem vinde te fezé nô n'dem tocode palma? Um "ministre" te falá bedí ne Sentonton, em vez de falá português? Onde ê que se viu equi nésse ilha elguem impurténte falá criol ne descurs einda més criol de bedí? Sr Ménel Veiga tont é que oce t'paga esse tal d'Montron pa atrasa fí d'cobverdian ne Merca?

2. Oi, Meu Zizim de Ti Djô Figuera, Certe que bô ca sabia cma Nh'Antonha mãe d?Orlando de Derby era nha tia.Dvera ela foi sempre grande carpidera de cá de morte ma tude ses cumpaher que bô ta dzê li.Má bô esquecê de Nha Joana de Pascual que também era de sês grupe.Ma never mind boy. Esss stora ta tão bem contode e sabim quê bô ta fazê gente cumeçá t'arri pa despos tchorá. Bo divia era mandás fazê unm filme q'alguns de bos stora. Que bo ta cada dia mas bom e que certeza, quê mi Guey desse é que dzê. Força irmunzim e nhas mantenha GUEY

3. José Luís Tavares,decididamenti, Undertaker tem inveja de bo sucesso e grandi dor di cotovelo,pamodi é ca capaz di fazi igual a bo, é ki nem na sé ária el ca é competente,Dr. Luís spia si bo ta calar quel boca fedi di saliva infectocontagiosa dementiras e bactérias. Rapara ma tudo alguém ta parabenizou, mas menos undertaker, kel omi lá mesti internado di urgêngia pamodi é sta cu traumas causado pa algun cusa falaho na vida, o seja el é um flahado!!
Leitor konsigi le i konprendi es tres artigu imitandu as falas de kada un di kes
kumentarista? E klaru ki sin.
Es kumentariu sta skrebedu ku alfabetu purtuges na un kriolu fonetiku-etimologiku i individual. Nhos debe konkorda ku mi ma tudu es kumentariu sitadu li (1,2 i 3) e konprensivel na konteudu, enbora diferentis (orto) grafia. Ora, skrita sugundu es prinsipi ka ta da pa nxina mininus un Lingua kauverdianu (mas un bes di Santanton a Djabraba) nen nxina LKv komu Lingua Strangeru. I Lingua skrita e (ta) nxinadu na skola!
Sendu asin, Kauverdianus ki ten o ki dadu responsabilidadi pa difinison di Pulitika di Lingua i linguistika ten di asumi ma kada ilha ten se kriolu faladu, ku prununsia diferenti di restantis, i ki skrebe un Lingua Nasional ka pode fundamenta so, i so, nun uniku konponenti gramatikal: Fonetiko-Fonolojiku. Dai ki studu di Lingua Kauverdianu ten di ser alargadu a kes otus konponentis di GRAMATIKA di forma seriu i sistematiku. (pidi pa skrebe un Lingua ki si ker Nasional des forma: skrebe sima bu ta papia, nes kazu di Lingua Kauverdianu e ka e mas ki kontinua ta skrebe kriolu ku Alfabetu kauverdianu. Enbora, pidi pa skrebe asin e un prinsipi validu pamodi e so pa kunsa... kunsa ta skrebe ku prupozitu di kumesa ta sosializa skrita di un Lingua di duminiu di oralidadi).
Ago, e indifensavel kontinua ta skrebe kriolu na purtuges (com alfabeto purtuguês (etimológico) o ku Alfabetu Kauverdianu (fonetiko-fonolojiku)) di forma komu ten stadu ta skrebedu ti gosi. Dja sabedu ma e ka so alfabetu ki ta difini un Lingua.
Kontinua ta pensa Lingua Kauverdianu komu fator di identidadi Nasional des manera, si ka fasedu mas nada, ka ten ninhun vantaji a nivel di komunikason skritu pa Nason Kauverdianu a nau ser obriga Kauverdianus a permanesi ad aeternum ku LKv na produson i konprenson oral i Lingua kriolu na produson i konprenson skritu. E pusivel, funsional mas nãu desejável.
Nu pode kontinua ta ser ofisialmenti un Nasãu bilingi na duminiu di spresãu i produsãu oral i Unilingi na spresãu i produsãu skritu. I ka ten mal ninhun!

15.8.09

O Mau uso da Língua Portuguesa?

Na Kauverdi sta monti algen preokupadu ku Lingua Partuges i di odju grilidu:

Repare-se que de entre o vasto leque de professores que enformam a classe docente, não muitos conseguem construir uma frase em português, curta que seja,sem erros. Diga-se, em abono da verdade, que também os há que o fazem tão bem,que até fazem inveja a muitos, especialistas na matéria e que exclusivamente a isso se dedicam no seu país, que se proclama, e com razão, como berço da língua em apreço. A excepção só vem confirmar a regra.

Si bo kre ler mas klika na sitason.

Informason/sirkular

... Leader di informason en kauverdi ta informa a ses estimadus leredoris ki so foi pur muitu rispetu i konsiderason (...) , dadu ki ten liberdadi di inprensa, e ki el ka riska un uniku linha di informason nen un fotu siker sobri istoriku vizita di Madami Clinton a Kauverdi (pamodi kel notisia di CNN ka ta dexa margi ), ma ki es ta fika konpensadu ku imaji informativu di festa di Nosa Sinhora da Grasa, pa undi dja distakadu tudu ses jornalista pa da kubertura.

13.8.09

Um "ministre" te falá bedí ne Sentonton, em vez de falá português?

Boa, un kumentariu Skrevid na varianti kriolu di Sentonton? Ka interesa. Ago so bo ten ki a le-l en vos altu. Ka bu da burgunha: Va, le! Es kumentariu di Tliscop http://liberal.sapo.cv/noticia.asp?idEdicao=64&id=24458&idSeccao=552&Action=noticia.

Nhes gente. Oces já oá esse. Um tal d'snhor Montron t'tanda t'inchná mnins fí d'cobeverdian ne Merca criol.Um te sperá ma peis de Sentonton n'di t'manda ses fí p'esse scola. Cis queidod q'esse pode ser um scola moda quel d'Lela Peson de quel temp. Cis oá que esse alupek t'te bem atrasá ossis fí. Geroçon ftura t'e bem fa ca més otrosade. Nôs de Sontonton flizmente sempre no precia um bom potuguês e bem folode. Sis n'oá quonde Sr. Ministre fala criol, inde més criol de bedí, nes ineguroçon qu'és tem vinde te fezé nô n'dem tocode palma? Um "ministre" te falá bedí ne Sentonton, em vez de falá português? Onde ê que se viu equi nésse ilha elguem impurténte falá criol ne descurs einda més criol de bedí? Sr Ménel Veiga tont é que oce t'paga esse tal d'Montron pa atrasa fí d'cobverdian ne Merca?

Tl: Bo le es testu bo ka intende-l?
R:
Tl:Pamode el ten eru sintatiku?
R:
Tl: Pamode el ten eru semantiku?
R:
Tl: pamode el ten eru ortografiku?
R:
Tl: Si e ka ten nenhun eru kal kel mal di skrebe asin!?
R: Ate pode serba asin, ma... ben, en primer lugar un kriol ten ki skreve... dspos ta ben kes regrinhas pa Kauverdianu pode le. Ne di vera (o e dvera?)

12.8.09

Cursos de Língua Caboverdiana

A prupozitu des nobidadi ki ben di Merka CURSOS DE LÍNGUA CABO-VERDIANA un alfabetizadu ta lapi, pretu na branku, es kumentariu li:
kriolu ta prendedu na casa cu papa y mama, ma cumo stadu cre da arguen dinheru di grasa y nxina nos mininus sen regra nhos ba ta ba. Un lingua qui cada arguen ta screbel di se manera ca dibeba ser dadu na stabelisimentu di ensinu. Es e mostra ma ensinu di Cabo Verde e ainda tradisional y sen fundamentu regurosu.
Bon, es kumentariu e nosenti, istu e, e ka ten ninhun maldadi, kazu kontrariu el ka ta trazeba kel verdadi li: kriolu ta prendedu [papia] na casa cu papa y mama (...). Inda ten algen ki ta pensa ma Lingua e (so) kel ki sta skrebedu.

Ka nu rizisti, si kriolu ka podu na Skola pa prende LE ku SKREBE... Kauverdianu ka ten kulpa, tantu e ki el e sta riba la!

Lingua materna?! Migo!

- Kauverdianu, kal ke bu Lingua materna?

- E kauverdianu. E Kriol. E Kriolu. Ka bo preokupa ku NOMI ki es sa ta da-l. Ma tendu en konta es prinsipi universal : A verdade é que nós somos talhados à imagem e semelhança da nossa língua materna: pensamos e adquirimos conhecimento sobre o mundo em função da estrutura vocabular traçada pela nossa língua. , da bo lingua materna mas valor pa bu pode sinti tanbe mas valorizadu.

Mostra bo lingua, nxina strangeru papia bo lingua maternu tanbe senpri ki e nesesariu. Sprimenta skrebe-l sima ki bo ta papia-l. Istu so pa kumensa...